Kako rodilje vratiti u novine

Na žalost, dogodilo se baš ono što se nije smjelo dogoditi i na što sam prije nekoliko tjedana upozorila i ponudila rješenje. U rubrici Rođeni na zagrebačkim stranicama objavljena su imena žena koje su rodile u, kako ih Zagrepčani zovu, Vinogradskoj, Zajčevoj i na Svetom Duhu, a pod Petrovom piše: “U Petrovoj bolnici se pozivaju na Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o tajnosti podataka te ne žele više za novine objavljivati imena rodilja. Zbog toga nam je veoma žao.”

I u Slobodnoj Dalmaciji čitam: “Prekinuta dugogodišnja tradicija objave novorođenih u novinama.” Splitski KBC se također poziva na dopis koji su primili od Agencije za zaštitu osobnih podataka, kojim se upozorava da imena novorođenčadi i roditelja ne mogu u javnost ako majke na to nisu pristale.

Eto domino efekta. Nakon što se jedna rodilja u Karlovcu potužila zbog objave njezina imena, Agencija je formalno odradila svoj dio posla, a novine iz dana u dan imaju sve manje imena rodilja.

Dakako, sve se može riješiti tako da Večernjak i dalje u svim svojim izdanjima ima rubriku Rođeni s imenima majki koje se slažu da im ime bude objavljeno. Za to treba uložiti tri sekunde posla, ali, na žalost, ne novinarskog, nego medicinske sestre. Baš toliko treba za pitanje pristaje li majka na objavu imena i njezin odgovor – da ili ne. Odlično rješenje našao je ravnatelj bolnice u Požegi, koji je u upitnik koji rodilja ispunjava pri primanju u bolnicu dodao to pitanje. Na to sam rješenje i ja prošli put upozorila. 

Slobodna piše kako su iz splitskog KBC-a poručili da uza sav svoj posao nemaju vremena još anketirati i rodilje. U zagrebačkoj Petrovoj samo su se suho pozvali na Agencijin dopis i točka. Očito je u nekim rodilištima ta okružnica dobrodošao papir jer je to jedan poslić manje.   

U mojoj novinarskoj praksi stotine sam puta srela ljude kojima je bilo zaista drago što je ime njihove rodilje objavljeno u Večernjaku, mnogi su kopovali i po nekoliko primjeraka, za bake, djedove, tete, stričeve, kumove...

A stotine sam puta pročitala u novinama nešto što je zaista debelo zadiranje u nečiju privatnost, pa čak i sa štetnim posljedicama i – nikome ništa. I dok se s jedne strane privatnost slijepo štiti, s druge strane slobodno prolaze podaci koji i te kako štete pojedincima i mnogima oko njih.