Kamate na kune kao na afričke valute

Guverner HNB-a Željko Rohatinski ipak je popustio pod utjecajem zbivanja na tržištu te je u kasnim poslijepodnevnim satima održao ranije otkazanu repo aukciju. Bankama je tako HNB odobrio rekordnu pozajmicu od 7,66 milijardi kuna, koja je prva takva intervencija nakon dva tjedna u kojima je HNB povlačio kune.

Iz dostupnih se izvora može zaključiti da je HNB popustio nakon što su kamatne stope na tržištu novca porasle na 23 posto, a prekonoćni i jednotjedni zibor bili su i iznad 25 posto.

Analitičari iz RBA su tokom dana sarkastično napisali da bi kamata s kojom se ujutro startalo, bila “ impresivna i za neku centralno afričku valutu”. Kad bi se te kamate održale dulje vrijeme, proizvele bi daljnji rast kamata na kredite svim korisnicima. Centralna banka vozi na dva kolosjeka: pokušava sačuvati kunu, a da pri tome ne potakne rast kamatnih stopa. Zasad je uspjela zaustaviti slabljenje, te je današnji srednji tečaj eura prema kunu 7,40.

No, povlačenje kuna, prvo kroz prošlotjednu uskraćenu repo aukciju, a onda i prodajom velike količine deviza, proizvelo je rast kamata na međubankarskom tržištu novca. Danas je naprimjer potražnja za kunama bila deset puta veća od ponude. Jedan bankar vjeruje da je centralna banka popustila jer kamatne stope na tržištu novca nikad nisu bile tako velike, ali nije isključen ni kombinirani pritisak banaka i vlade, koji finaliziraju uvjete za nove kredite državi.

Banke se pravdaju pred vladom da ne mogu plasirati kredite, ako im HNB stalno drži vezane ruke. Centalna banka pak ne želi biti samoposluga iz koje bi se financirali narasli državni apetit.