Nekoć, dok se po Europi hvatalo generala Antu Gotovinu, dok je iz Bruxellesa poručivano: “Gotovina u Haag, Hrvatska u EU!”, hrvatsko je raspoloženje glede ulaska Hrvatske u Europsku uniju bilo slabo. Danas, nakon haaške presude generalima, kako glede njezine visine, tako i zbog njezinog spornoga obrazloženja, hrvatsko je raspoloženje spram EU lošije nego ikad. Europa u Hrvatskoj valjda nikada nije slabije kotirala nego sada.
Njezine političke vrijednosnice u Hrvatskoj možda nikada nisu bile jeftinije. Usprkos takvome prevladavajućem raspoloženju, vlast i ne mora biti osobito zabrinuta. Kako zbog “stare navade” da kroz povijest ovdašnje političke elite i nisu osobito marile o tome što puk misli, tako i zbog formalnopravnoga osigurača da većina izašlih na referendum osigura legalitet odluci o ulasku u EU. Ali i unatoč postojećem neraspoloženju, otklonu, pa i mrzovolji prema EU – što nam je zamjena, što moguća alternativa?
Europa je Hrvatima uvijek bila ideal, nešto čemu se uvijek težilo, premda se Europi uvijek i pripadalo, ili mislilo da se pripada. U tome i jest hrvatski paradoks – što se uvijek bilo Europa, ali nedovoljno Europa! Što zbog toga što kao mali i siromašni nikada s velikima i bogatima nismo mogli igrati politički poker, kakav se, kako napisa profesor Stanko Lasić, u Europi već igra tisuću godina. Naše elite u takvim velikim kartaškim igrama po otmjenim europskim salonima nisu mogle biti ni kibici. Bez države bili smo prepušteni kartaškim igrama velikih, a naša im je zemlja često bila samo kartaški ulog, kojega bi i zakartali bez imalo žaljenja. S druge pak strane, imali smo i mnoštvo manjkavosti zbog kojih nas je takva otmjena, ili umišljeno otmjena, samodopadna Europa, kao prostake i prosjake, držala dalje od svojih luksuznih palača i dvorova, slala da kao ratnici branimo njezino bogatstvo i ugodu.
I danas imamo mnoštvo svojih manjkavosti, i danas nam se čine nepravde, ali prvi put u povijesti možda dobivamo priliku da i formalno uđemo u europske salone, da u njima barem budemo kibici. Ne treba tu imati velikih iluzija, tj. da ćemo tu postati i značajni igrači. Da već ranije nismo nerazumno prorajtali svoje nacionalno bogatstvo, vjerojatno smo mogli biti i važniji igrači. Ne uđemo li kako su eurokrati obećali, uskoro i sami, ne samo da ćemo još dugo čekati nego ćemo najvjerojatnije čekati i “komšije” pa onda zajedno s njima ući u EU-salone. Najvjerojatnije bi tada i ovo današnje neraspoloženje spram EU bilo premašeno. Tada bi nacionalne frustracije zbog EU mogle narasti još više nego su sada. Hrvatsku iritira mogućnost da sa Srbijom uđe u EU “u paketu”. Jer, “iz bratskog zagrljaja” s njom se jedva izvukla, pa svaka mogućnost novog zagrljaja, makar i u EU, samo dodatno frustrira i ozlojeđuje zajedničko hrvatsko raspoloženje.
Onoga trenutka kada su se naše političke elite, i vlast i opozicija, složile da “EU nema alternative”, odustalo se i od svake ozbiljne mogućnosti da se uopće i razmišlja o Hrvatskoj mimo EU, o Hrvatskoj koja zna što će sa sobom pa i ne bila unutar formalne europske zajednice. To se dogodilo i zbog tradicionalne sklonosti naših elita da se nekome priklone, da uvijek traže novog gospodara, da uvijek ulaze u nove političke saveze, zbog valjda već genetske potrebe da se nekome podrede...
To je onaj naš nesretni mentalitet koji je lucidni Miroslav Krleža sažeo u turobnu osobinu nacionalnoga mentaliteta, u rečenicu – dođite i vladajte nad nama jer smo mi nesposobni da sami sobom vladamo. Već više od desetljeća takvu priliku vidimo u Europskoj uniji. S obzirom na naš tradicionalni mentalitet da u neki politički savez dragovoljno uđemo, a onda se protiv njega unedogled ustrajno bunimo, moguće je da će tako biti i u unutar EU. Taj savez sigurno nije ideal Europe iz hrvatskih političkih snova. Ali, što je alternativa takvome snu? Jedino realnost Balkana!
Kibici europskog pokera
FOTO Nećete vjerovati po koliko prodaju ovaj stan u Zagrebu od 30 kvadrata: 'Suh, prozračan, pogodan za život...'
Stan zahtijeva kompletnu adaptaciju, a prodaje se za vrtoglavu cijenu
Objavljen popis gradova koji su 'najljepši zimi': Na listi i dva hrvatska
Zapanjujući rezultati: Europska država uvela četiri radna dana u tjednu, pogledajte kako je to utjecalo na ljude
Istraživači su otkrili da je produktivnost ostala ista ili se poboljšala na većini radnih mjesta. Dramatično se poboljšalo i zdravlje zaposlenika te njihovo zadovoljstvo
Nerazvikana regija raj je za ljubitelje hrane: Njihov gulaš smatraju jednim od najboljih u svijetu
Ovo je jedna od najvećih zabluda o životnom osiguranju u koju vjeruje veliki broj Hrvata
Ako imate kredit i dugove, ili jednostavno želite biti sigurni da će vaši voljeni biti financijski zbrinuti, sada je pravo vrijeme da razmislite o polici životnog osiguranja
Na slici nedostaje burduš u sredini