RAZGOVOR Ljerka Puljić, starija dopredsjednica Agrokora:

Konzum je u krizi uspio zadržati rast od 6 posto

14.05.2009.
u 18:34
Pogledaj originalni članak

U vremenu punom izazova Konzum investira i dalje, rečeno je na današnjem otvaranju najvećeg i najsuvremenijeg Superkonzuma u Zaprešiću u koji je uloženo 145 milijuna kuna.

To je, međutim, tek djelić Agrokorovih planova u ovoj godini, kaže starija izvršna dopredsjednica Ljerka Puljić ističući da se već početkom srpnja otvara novi logistički centar tvrtke na 33 tisuće kvadrata, započet lani, koji je apsolutno nužan kao podrška novim Konzumovim prodajnim centrima, a stoji čak 50 milijuna eura.

– To će Konzumu omogućiti efikasnije upravljanje zalihama, smanjenje troškova i ukupno efikasnije poslovanje. No, ni s time nećemo stati. Unatoč otežanim uvjetima poslovanja, investicije su i dalje nužnost kako bismo i u krizi stvorili potencijale za rast i dočekali njezin kraj na još boljoj poziciji nego što smo sada. Prostora za to još ima, dio projekata već smo započeli, a dio počinjemo. Agrokor ima sreću da ima snagu, veličinu i mogućnost da ih i u ovakvim vremenima dovede do kraja.

• Koliko planirate investirati u ovoj godini?
– S prenesenim i novim investicijama Agrokor će u ovoj godini u hrvatsko tržište uložiti otprilike milijardu kuna. Planiramo i dalje širenje u regiju – u Srbiju i BiH – gdje imamo posebne izvore financiranja i gdje smo dobili posebne kredite namijenjene razvoju retaila na tim tržištima te ćemo i tamo uložiti oko 500 milijuna kuna.

• Kriza je dobra prilika i za nove akvizicije.
– Točno je da je kriza prilika za akviziranje, ali potreban je i dvostruko veći oprez. Zasad promatramo prilike, gledamo i, bez brige, iskoristit ćemo ih.

• U kojoj je fazi prodaja Getroa?
– Preuzeli smo dokumentaciju i na njoj radimo.

• S obzirom na naš udio u maloprodaji od 24 posto, u Hrvatskoj još imate prostora za rast.
– U nekim smo regijama više koncentrirani, a u nekima smo stjecajem okolnosti i na našu žalost znatno ispod prosječnog tržišnog udjela, od 11 do 14 posto. S obzirom na to da AZTN gleda prosjek tržišnog udjela po županijama, u nekima imamo još prostora za rast. Da biste bili efikasni na nacionalnoj razini, treba vam odgovarajuća komunikacijska mreža, i to podjednako raspoređena.

• Osjeća li se pad maloprodaje i u Konzumu?
– U Konzumu prodaja ne pada, nego raste, u prva četiri mjeseca i 6 posto.

• Jeste li zadovoljni poslovanjem u prvom tromjesečju?
– Nije po planu, no s obzirom na najave makroekonomista u svezi s recesijom, na kretanja BDP-a, ukupnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, možemo biti zadovoljni. Planirali smo rast od 17 posto, a on je na kraju bio šest posto. S obzirom na to da je turistička sezona ipak generator dodatnog rasta, do kraja godine očekujemo rast od 10 posto.

• Dio nezadovoljnih dobavljača nedavno je prozivao Agrokor da mjesecima oteže isplatu robe.
– Moram reći da su neki od naših dobavljača reagirali na neargumentirani način i nisu uzeli u obzir veličinu Konzuma koji ima 600 dućana. Kad oni zbroje zalihe u dućanima i kad se zbroje zalihe u našem skladištu, može se de facto reći da sve ono što dugujemo dobavljačima još nije došlo do kupca i za to nismo dobili gotovinu.

No, činjenica je da se usporavanje plaćanja dogodilo u cijelom svijetu, pa je tako i na cijelom hrvatskom tržištu, pogotovo izvan prehrane, u području koje ima usporeni obrt, te u maloprodaji. No, uvijek se reagira prema najvećem jer je to najlakše i s te strane, unatoč nekim neopravdanim pritužbama, razumijemo to i prirodno nam je iako nije opravdano. U ovom trenutku upravljamo novcem tako da su nam zalihe i potraživanja od kupaca u ravnoteži u odnosu na ono što dugujemo dobavljačima. U slučaju laganog usporavanja obrtaja zaliha – do rasta potraživanja kupaca na drugoj strani – nužno usporavamo i naš obrt prema dobavljačima.

• Hoće li novoregistrirani Narodni trgovački lanac ugroziti prevlast Konzuma?
– Prevlast ne, ali na njega gledamo kao na nešto apsolutno pozitivno u hrvatskoj trgovini, inače bi konsolidacija – ovo što su oni napravili sami i koncentrirali se – bila obavljena na puno grublji način. U tom slučaju neki bi od njih propali i izgubili tržište, kapital i svoje objekte, a onda bi dio hrvatske proizvodnje izgubio kanal distribucije. Činjenica je da sada njihovi lanci nužno moraju doživjeti investicijski zamah.

Pogledajte na vecernji.hr