Pobrđa i valovite ravnice u južnom dijelu Županije Baranya najpoznatija
su vinorodna područja u Mađarskoj. Kontinentalna klima sa suhim ljetima
uz terene idealno nagnute prema jugu daje povoljnu temperaturu za
dozrijevanje različitih vrsta grožđa od kojih se prave vrhunska vina.
Kvaliteti vina posebno pogoduju i vapnenačka tla koja dobro čuvaju
toplinu i sadrže velik postotak korisnih minerala.
Na takvim su, gotovo idealnim, lokacijama vinogradi vinarije Gere, koji
se prostiru u podnožju stožastog (više od 400 m)
brda Harsany Hegy, davno ugasla vulkana. Atilla Gere, vinar Mađarske
1994. godine i dobitnik priznanja za dva najbolja vina u 2006.,
proizvodi lozu na 60 ha, uglavnom sorte cabernet sauvignon, cabernet
fran, pinot crni, portugizac i frankovku. U proizvodnju se
uvode barberra, syrah i tempranillo.
Upravo od tradicionalnih sorata, caberneta i merlota, nastalo je
najbolje mađarsko vino u protekloj godini, kopar (berba 2003.). Prema
riječima vlasnika vinarije, to se vino, nazvano prema mikrolokaciji
sa submediteranskom klimom, proizvodi samo za najboljih
godina. Dozrijeva isključivo u barriqueu, i to osamnaest mjeseci, a u
butelji se može čuvati i do 25 godina.
– Prozaični i opisni nazivi vinorodnih područja kao
što su Zvjezdana ili Vražja dolina dovoljno govore o tome s
koliko pozornosti vinari u okolici Vilallanyja proučavaju uvjete
proizvodnje i kvalitetu grožđa s pojedinih lokacija. Tako je područje
Vražje doline zapravo vrlo strm teren koji se prije zbog nedostatka
odgovarajuće mehanizacije teško obrađivao (otud mu i naziv),
a danas je jedna od najatraktivnijih lokacija na kojoj se kulturi
privodi nekoliko stotina hektara – kaže Atilla
Gere.
Vinorodna područja okoVillanyja toliko su dragocjena da se na
nepristupačnim dijelovima grade velike terase, a radi
sprječavanja erozije u vinogradima su izrađena betonska
korita za odvodnju suvišnih oborina. Proizvodnja od trsa do
vina dostigla je u Županiji Baranya najviše europske
standarde, a najbolja je potvrda tome da
smo u vinariji Gere na stručnoj praksi zatekli mlade vinare iz
Francuske.
Vinarija, uz podrume za dozrijevanje i čuvanje, ima i svoj laboratorij
u kojem se kreiraju vrhunska vina kao što su couvu00E9e
phoenix, cabernet fran selection i solus unique koja na domaćem
tržištu postižu prosječne cijene od trideset do pedeset eura
po butelji. Od pola milijuna butelja koliko proizvodi vinarija Gere dio
ekskluzivnih vina izvozi se u Kanadu, Japan, Hong Kong, Belgiju,
Njemačku, SAD, Austriju i Nizozemsku. Za strana tržišta
održavaju se stalne prezentacije i jake marketinške
promocije svih vinarskih kuća južne Mađarske – kaže Atilla
Gere.
Prema njegovim riječima, kultura vina ponovno se vraća u Mađarsku tako
da se na domaćem tržištu proda 95 posto
godišnje proizvodnje od oko 4 milijuna hl, što
daje potrošnju od 32 l po stanovniku. Stoga nije čudna
izreka da Mađari doslovce imaju vino u krvi.
Uz vino je vezan i turizam, a vinska cesta Siklos –Villany
jedna je od najpoznatijih i najposjećenijih u Europi. U Villanyju,
pravome vinskom gradiću, gotovo je svaka kuća podrum, a na svim su
raskrižjima putokazi za vinarije, restorane, gostionice i
kušaonice vina.
Idealni suživot vinogradarstva, vinarstva i turizma kvare problemi koji
godinama tište vinogradare i vinare južne Mađarske.
Posrijedi je uglavnom zemljište skupo za
zasnivanje novih vinograda te ulaganja u nove nasade
– oko 25.000 eura/ha. I mađarske, kao i druge
europske proizvođače, ugrožava uvoz jeftinijih, ali također kvalitetnih
vina iz Čilea, Argentine, Južnoafričke Republike i Australije. Mađarski
vinari također su nezadovoljni poticajima EU jer Europa prvo traži
ulaganje vlastitih sredstava, a tek potom njihov povrat.
Sve je to na kraju povezano s kompliciranom administracijom i
nepotrebnim birokratiziranjem
te kratkim rokovima, pa je Mađarska od
ukupnih europskih poticajnih fondova u poljoprivredi iskoristila samo
pet posto.
Zbog toga, a i zato što Europa i u Mađarskoj potiče i plaća
krčenje vinograda, mnogi će mali vinogradari jednostavno nestati
– kaže Atilla Gere, spominjući podatak prema kojemu je za
samo desetak godina od 93.000 ha nestalo 10.000 ha vinove loze. Nadamo
se da će se ta brojka zaustaviti na šezdesetak tisuća
hektara, što je donja granica za zadovoljavanje domaćih
potreba – smatra Atilla Gere.
Mađarski vinari i vinogradari posljednjih su godina uveli
nekoliko novih kvalitetnih sorata koje planiraju miješati sa
standardnim sortama. Atilla Gere zasadio je protekle godine
tri nove sorte:
SYRAH Crvena
francuska sorta koja daje vina iznimna intenziteta i dubine.
Syrah daje intenzivno ljubičasta vina dok su mlada, izražene
pikantnosti. Sazrijevanjem, boja se mijenja, s okusima kupine i
kiselkaste šljive. Vino je bogato taninom i može se dugo
pohraniti. Često se miješa s cabernet sauvignonom.
TEMPRANILLO
Najcjenjenija je španjolska crvena sorta. Rano zrije, pa
otud i španjolska riječ “temprana”
(rano). Kao mlada sorta ima aromu jagode. Njeguje se u barriqueu, gdje
se arome savršeno nadopunjuju s francuskim ili američkim
hrastom te daju bogata i snažna vina iznimne dugovječnosti.
Miješa se s cabernetom i merlotom.
BARBERRA
Talijanska crvena sorta, dobro rodi i kad se uzgaja na
siromašnu tlu. Vino je bogate arome i boje te niske razine
tanina.
Vinorodno područje Kopar najtopliji je dio Mađarske, idealan
je za proizvodnju vrhunskih vina, i to ne samo zbog temperatura nego i
zbog vapnenačkoga terena koji čuva toplinu korijena. Kako je tlo
porozno i ima velikih šupljina, kroz njega se isparavaju
termalne vode pune dragocjenih minerala i napajaju lozu, pa vina
s te submediteranske mikrolokacije imaju poseban okus.