Mnogi bi htjeli izbjeći skraćivanje naziva tvrtki, institucija, udruga, no to je nemoguće, bolje ih je naučiti i služiti se njima

Kratice štede prostor

01.08.2006.
u 16:16
Pogledaj originalni članak

Znate li što znači Pliva?  pitao me prije nekoliko dana naš stalni čitatelj. Nisam znala, pa me podučio:  Pliva je kratica i znači "proizvodnja lijekova i veterinarskog asortimana".
Razgovarali smo, dakako, o kraticama, kojih je u novinama sve više. Nedavno, u vrijeme upisa u škole, čitateljica je tražila od mene objašnjenje kratica JMO i TES.

Ni to nisam znala, pa sam zamolila novinarku za pomoć, a ona je objašnjenje dobila u Ministarstvu obrazovanja koje nam je i dostavilo materijal (uvjete upisa). Dakle, JMO je jedinstveni model obrazovanja, a TES je kratica za posebni program za djecu s teškoćama u razvoju. Ova posljednja nije baš logična i teško bi je itko izvan struke odgonetnuo. Prema onome što čujem od čitatelja, pomalo ste ljutiti jer mislite da vas Večernji list zapljuskuje kraticama i svakoga se dana rađaju nove.

Sigurno je da je praktičnost prisilila ljude na korištenje kratica. Dobar primjer je, prisjetimo se, SOS. Lakše je i kraće poslati tu poruku nego "Save our souls". A danas nas i štednja, imperativ našeg vremena, tjera da sve pokušamo skratiti, pojednostavniti. Štedimo prostor na papiru ili vrijeme u govoru.

S vremenom i učestalošću uporabe neke kratice prestaju to biti, tako su dobro prihvaćene da su postale vlastitim imenima tvrtki, institucija, udruga... Tko još kaže: Idem na benzinsku stanicu Industrije nafte. Svi kažu: Idem na Ininu benzinsku... Inina je kratica toliko korištena da samo prvo slovo pišemo veliko. Svi znamo što znači, na primjer, HNB, MMF, EU, možda ne znamo točno što znači kratica DNK (dezoksiribonukleinska kiselina), ali svi znamo što je DNK analiza.

U posljednje nam se vrijeme preko Večernjakovih stranica u svijest useljavaju kratice poput JPP (javno-privatno partnerstvo), HROK (Hrvatski registar obveznika kredita), DTK (distribucijsko-telekomunikacijska kanalizacija) i druge. Problemi nastaju kad ista kratica ima više značenja. Primjera radi, istražila sam na internetu kraticu DTK. Uz već spomenuto domaće značenje, kompjutoraši svakako znaju za tvrtku DTK, jednog od najvećih proizvođača računala, manje se zna za DTK, dansku transportnu kompaniju, i tako redom.

Staro je novinarsko pravilo da je korištenje kratica dopušteno, ali je obveza pri prvom njezinu spominjanju napisati i cijelo značenje. Večernjakovi se novinari i urednici drže toga pravila i čitatelji nikad nisu uskraćeni za objašnjenje kratice. Urednici ih često koriste i u naslovima iz vrlo praktičnog razloga - kroničnog nedostatka prostora.

Stoga se ne treba zavaravati i ići u borbu protiv kratica, mudrije je što prije naučiti njihovo značenje. Ono protiv čega se Večernjakovi novinari i urednici mogu boriti jest nepotrebno i nesuvislo skraćivanje.

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr