Kulen / Kulin

Vinko Fostač, mr. oecc. iz Zagreba, ljuti se zbog dvaju   naziva za našu nacionalnu marku, brand  kulen i kulin. Još mu je čudnije ime slavonske udruge Kulen-kulin. Smatra da nacionalni proizvod iz marketinških razloga mora imati jedan naziv. Premda nije jezikoslovac,     ispravnim smatra kulin, procjenjujući kako je kulen u Slavoniji, osobito istočnoj, posljedica utjecaja srbijanske ekavice.

Uspoređuje kulin s  kulinarstvom, a ne kulenarstvom. "Moji seljani iz Stupničkih Kuta svi do jednoga kažu kulin, a Đuro Perica iz Nijemaca izvorno kaže kulin, dok se na prvi mah moj prijatelj dr. Danko Matasović kolebao jer su čak i u Požegi neki govorili kulen kao njegovi Babogredci ili Štitarci. Vas cijenjena gospođo, molim, kao stručnjaka za ove teme, da se zauzmete  i pišite o tome, kako bi svi Hrvati svoj izuzetno kvalitetan proizvod plasirali na svjetsko tržište s imenom i dizajniranim logotipom KULIN."

Stručnjak ne stručnjak, ali o kulenu sam prvi put pisala još 1989. u Nedjeljnome Vjesniku u kolumni, a 1990. i u istoimenoj knjizi Enciklopedija špeceraja. Kulen od 14 karata. Alemko Gluhak i drugi jezikoslovci na taj su se tekst oslanjali kao na moderan izvor iako se on spominje rječnika od 15. stoljeća i kulena, kulijena, i kulina. Ali to ne ide od lat. culinaris, kuhinjski, nego od lat. culleus, mijeh. Za trbušasta se, uostalom, kaže i kuljav. (Usput, i dio nas kajkavaca smo ekavci.)

Toliko o jeziku, a kad je riječ o kulenu i kulinu, zauzimat ću se za oba imena premda sam naslijedila Lajtmanovu, Večernjakovu Kulenijadu, koja je poslije 20 godina održavanja odumrla ostavivši tradiciju ocjenjivanja kakvoće i ime u brojnim imitatorima. Upravo zahvaljujući toj priredbi i Večernjakovu, zapravo Vrtovu timu, uz druge i prof. dr. Josipu Živkoviću, prof. dr. Branimiru Čavleku i dr. Krsti Benčeviću, koji je za Vrt napisao serijal "Mala škola kulena", što je prerastavši i u knjigu, postao početnicom za ozbiljniju i kontroliranu proizvodnju, stvorena je ne jedna nego više robnih marki.

Samo je jedna od njih kulin Galović Tomislava Galovića, koji je potaknuo i za kulen / kulin prvi u nas proizvod ishodio zaštićeno zemljopisno podrijetlo. Tek poslije  slijede ozbiljna istraživanja i ulaganja, ponajprije ekipa doc. dr. Damira Kovačića i brojnih kulenara. Bravo u svakom slučaju. Dvojbu o imenu procjenjujem mnogo manje važnom od svih tih tema, a ponajprije stoga što kulena kao tržišnog proizvoda još nemamo dovoljno ni za domaće tržište, a kamoli za ozbiljan izvoz.