Dodijeljene su godišnje nagrade "Vicko Andrić" za izvanredna postignuća u području zaštite kulturne baštine u Hrvatskoj za 2013. godinu. Nagradu za životno djelo dobio je akademik Nenad Cambi (na fotografiji u sredini), godišnja nagrada "Vicko Andrić" pripala je arhitektima Maji Gorijanc Čumbrek i Mladenu Perušiću za izvrsnost izvedbenog elaborata te za vođenje zahtjevne obnove pročelja, kupole i krova Umjetničkog paviljona u Zagrebu u periodu od 2006. do 2013. godine.
Nagradu za doprinos lokalnoj zajedinici "Vicko Andrić" - KUD Oštrc za aktivnosti vezane uz revitalizacju lokalnih vrijednosti - proglašenje Rudarske greblice nematerijalnim kulturnim dobrom, obnovu Rudnika sv. Barbare te obnovu i uvrštenje Mlina Pukšar na listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara RH.
U obrazloženju nagrade za životno djelo akademiku Nenadu Cambiju (1937., Split) piše da je "je svojim izvanrednim doprinosom i radom na zaštiti kulturne baštine obilježio vrijeme u kojem je djelovao. Njegov rad čini zaokruženu cjelinu, a njegova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske... Za konzervatorsku struku najvrijednije istaknuti je da je Nenad Cambi prvi u Hrvatskoj započeo sustavne zahvate u zaštiti podmorja, te da je izravno zaslužan za odgoj čitavog naraštaja konzervatora i arheologa koji se danas bave očuvanjem podmorskih lokaliteta na Istočnoj obali Jadrana".
Pokretač je istraživanja i konzervatorskih radova helenističkog Stobreća, antičke Narone, Burnuma i brojnih drugih projekata od nacionalnog značaja. Kao doajen podvodne arheologije uključen je u brojne zahvate te vrste, od samih njenih početaka na tlu Hrvatske pa do nedavnog milenijskog pothvata spašavanja Apoksiomena, hrvatske bronze pored otočića Vele Orjule. Važan je njegov doprinos i u pronalasku Augusteja Narone, lokaliteta kojeg je prvi započeo istraživati gdje je pronašao mramornu glavu rimskog cara Vespazijana Augusta. Unatoč svemu, temelj njegova njegovog interesa je Dioklecijanova palača.
Arhitekti Maja Gorijanc Čumbrek i arhitekt Mladen Perušić godišnju nagradu zaslužili su predanim radom koji je Umjetničkom paviljnou vratio izgled kakav je imao kada je sagrađen 1898. godine. Tim Maje Gorianc Čumrek i Mladena Perušića projekt je započeo prikupljanjem arhivske građe i literature te povijesne i novo snimljene fotodokumentacije 2006., konzervatorske smjernice i troškovnik obnove restauratorskih radova za obnovu pročelja, kupole i krovova paviljona na način restitucije izvornog stanja, a tijekom radova su provodili kontinuirani konzervatorski nadzor. Prilikom zamjene svega žičanog stakla uklonjene su i limene plohe na kraćim stranama kupole, prenesene vjerojatno iz Budimpešte, te ostakljene kako je bilo predviđeno u oba projekta. Posebna pažnja posvećena je restauratorskim radovima koje obuhvaćaju 1076 elemenata pročelja i krovova. Dio se odnosi na sanaciju konzola krovnih vijenca, modiljona i sličnih elementa s lučnim profilacijama, a ostali su figuralna i ornamentika s floralnim motivima. Velik dio elemenata od lijevane mase sanirao se in situ, kao biste umjetnika, sva ugrađena lijevana arhitektonska plastika, konzole, modiljoni vijenaca, razne volute... Za restituciju ukrasne plastike koja je sa pročelja skinuta 1939. godine izrađivani su modeli i niz probnih kiparskih uzoraka u glini. Pročelja su obojana u tonovima koji su određeni prema nalazima na restauratorskim sondama. Rekonstrukcijom ulaznog portala postavljanjem hermi i biste Atene Parthenos zaštitnice umjetnosti dovršena je sveobuhvatna obnova i Umjetničkom paviljonu je vraćen izgled kakav je imao kada je sagrađen.