Samostalni umjetnici, ali i nezavisni kulturni djelatnici koji i nemaju status samostalnih umjetnika teško su pogođeni epidemiološkim mjerama koje s više ili manje pritiska traju još od ožujka. Prije mjesec dana su glumci sa stalnim radnim mjestom i stalnim prihodima, ali i veći dio strukovnih umjetničkih udruga upozorili državnu vlast da se premalo brine o onim kulturnjacima koji nemaju sigurne prihode, kojima je rad uglavnom onemogućen ili bitno otežan, kojima je otkazana honorarna suradnja u javnim institucijama ili kod privatnih poslodavaca...
– Država je samostalnim umjetnicima u proljeće isplatila naknadu od 2000, tj. 4000 kuna tijekom tri mjeseca i tu je ta konkretna pomoć stala. To nikako nije dovoljno – komentiraju samostalni umjetnici koji imaju tu sreću da im država plaća obavezna osiguranja, i to ono zdravstveno i mirovinsko. No u kulturnom sektoru ima čitav niz ljudi, kako umjetnika tako i onih bez kojih se umjetničke djelatnosti ne bi mogle obavljati kojima država ne plaća osiguranja, koji su ostali i bez prihoda, a nisu se mogli kandidirati ni za onu državnu proljetnu pomoć od 2000, tj. 4000 kuna.
I što je za sve njih u ovoj kriznoj godini napravilo Ministarstvo kulture i medija? Među prvim konkretnim mjerama bila je upravo mjera o isplati naknade za samostalne umjetnike za što je od ožujka do lipnja utrošeno devet milijuna kuna. Tko je od umjetnika dobio viši iznos od 4000 kuna, mogao je uprihoditi 12.000 kuna što za samostalne umjetnike nikako nije zanemariv iznos. Uostalom, kad je Ministarstvo pokušalo samostalnim umjetnicima uvesti minimalni cenzus po kojem bi u pet godina trebali imati dohodak od 60.000 kuna bruto, umjetnici su izjavljivali da je za mnoge od njih ta cifra nedostižni san.
Za pomoć nezavisnim profesionalcima koji nemaju reguliran status i nisu u registru poreznih obveznika te samostalno ne uplaćuju doprinose uspostavljen je poseban fond iz kojeg su umjetnicima isplaćene jednokratne naknade u iznosu od 10.000 kuna, u ukupnom iznosu od 6,7 milijuna kuna.
Uz tu direktnu financijsku pomoć koja ukupno iznosi petnaest milijuna kuna (valja reći da država za osiguranja samostalnim umjetnicima godišnje isplaćuje oko 30 milijuna kuna), samozaposlenima u kulturi cijelo je vrijeme na raspolaganju i mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Ministarstvo je zahvaljujući rebalansu proračuna osiguralo 48 milijuna kuna za krizni fond za pomoć kulturnom i medijskom sektoru, ali i 35 milijuna kuna za provedbu poziva na dostavu projektnih prijedloga Umjetnost i kultura online koji se sufinancira sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Zahvaljujući tom kriznom fondu od 48 milijuna kuna raspisano je nekoliko ad hoc natječaja. Posljednji među njima, čiji su rezultati objavljeni prije nekoliko dana, bio je natječaj za umjetničke organizacije, strukovne udruge i samostalne umjetnike, i to za programe digitalne prilagodbe i kreiranje novih kulturnih i edukativnih sadržaja u uvjetima korone. Za taj je natječaj Ministarstvo izdvojilo 8,189.193 kune.
– Za ovaj je natječaj bio veliki interes i imali smo više od 400 prijavljenih. Riječ je o umjetnicima i organizacijama i udrugama koji ne mogu doći do svoje publike ili to ne mogu na uobičajene načine. I početkom 2021. godine nastavit ćemo sa sličnim ad hoc natječajima – rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Oko 280 projekata uspjelo je izboriti sredstva na tom natječaju.
I ove je godine raspisan javni poziv za poticanje poduzetništva u kulturnim i kreativni industrijama s naglaskom na novonastale okolnosti za što je osigurano 8,5 milijuna kuna. S 1,5 milijuna kuna išlo se preko HAVC-a pomoći snimanju filmova zbog dodatnih troškova rada, a onda je osigurano još 5 milijuna kuna za dodatnu pomoć za snimanje filmova. Raspisan je i natječaj za potporu dijela troška izvedbe u području kazališne, plesne i glazbene djelatnosti kako bi se nastavile te djelatnosti u okolnostima smanjenih prostornih kapaciteta za što je osigurano 882.925 kuna za dvadeset i devet programa. Raspisan je i posebni natječaj usmjeren na poticanje koncertnih aktivnosti, putem projekta “Jer svirati se mora” Hrvatske glazbene unije za što je osigurano pet milijuna kuna. U Ministarstvu ističu da su javnim pozivom za poticanje stvaralaštva vizualnih umjetnika osigurali nešto više od milijun kuna, ali i da su prvi put uvrstili kategoriju honorara umjetnicima za samostalne izložbe, o čemu se u javnosti govori već desetljećima.
Pri tome je za poticanje glazbenog stvaralaštva uloženo 300.000 kuna, za programe koji omogućuju pristup i dostupnost kulturnih sadržaja za osobe s invaliditetom i djecu i mlade s teškoćama u razvoju 1,6 milijuna kuna te za potpore za poticanje književnog stvaralaštva 1,7 milijuna kuna. Nažalost, nije raspisan natječaj za tzv. književne stimulacije.
Brojni samostalni umjetnici predlažu da država pomogne i umirovljenim umjetnicima čije su mirovine iznimno male. A u pomoć samostalnim umjetnicima uključio se i Grad Zagreb (nakon pisma fotografkinje Vladimire Spindler, ali i skupštinskog zahtjeva Marka Torjanca) koji će ih u ovog blagdansko vrijeme darivati s pet tisuća kuna bruto. Raduje i podatak da su tijela EU donijela odluku o financiranju programa Kreativna Europa za period od 2021. do 2027. s proračunom od 2,4 milijarde eura, što je povećanje od 0,6 posto.