Ako ste dobar hrvatski umjetnik, ne idite u Bruxelles!

_ Hrvatska nije primjer inovativnih praksi financiranja kulture _ rekla je na skupu o raznolikim europskim praksama potpore umjetnosti u Novinarskom domu ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

_ Devedeset posto kulturnih potreba financira se iz budžeta dakle zahvaljujući porezu i prirezu. Kultura tako ovisi o dvije razine, gradskoj i nacionalnoj. Na županije otpada četiri posto financiranja koliko i na manje općine. Problem je u Zakonu o ustanovama u kulturi koji gradove i državu tjera na financiranje pogona javnih institucija na koje odlazi devedeset posto ili tri četvrtine sredstava namijenjenih za kulturu. Izlaz je u privatnoj inicijativi, ali Hrvatska nema tradiciju zaklada ni paket poreznih poticaja za ulaganje poduzetnika u kulturu. Mogući izlaz su i poticaji poduzetnicima, ali još nemamo bankovne kreditne lance za ulaganje u kulturne industrije _ rekla je ministrica najavivši da će u roku od četiri godine promijeniti omjer financiranja, tako da bi država iz budžeta prioritetno financirala samo arhive, biblioteke i muzeje od nacionalne važnosti.

Michael Wimmer iz Austrije rekao je da u Europskoj uniji 3,3 posto zaposlenika radi u kulturnom sektoru, no da je taj postoak u Austriji samo 1,57 posto. Za kulturu Austrija izdvaja 2,2 milijarde eura ili 270 eura po glavi stanovnika, te da kriza još nije umanjila državna sredstva institucijama na središnoj razini, no da trpi suvremeni i nezavisni sektor u kulturi. Bogata kulturna infrastruktura postaje sve veći teret, veli Wimmer, koji ističe da EU nema kompetencije za kulturu i obrazovanje.

_ Ako ste dobar hrvatski umjetnik i mislite da ćete ići u Bruxelles po sredstva, biti ćete jako frustrirani kada vidite što vas tamo čeka. Novci leže u strukturnim fondovima i fondovima za regionalni razvoj _ističe Wimmer.

Cristina Marchi predstavila je primjer iz Francuske u kojoj se jedan posto od cijene gradnje javnih građevina izdvaja za nabavu ili narudžbu umjetničkih djela što je od 1951. godine do danas rezultiralo sa 12.300 projekata iz suvremene umjetnosti na kojima je radilo 5000 umjetnika.