Vijeće Animafesta Zagreb godišnju nagradu za životno djelo dodjeljuje autoru crtanih filmova, karikatura i ilustracija, majstoru stripa te jednom od najvećih autora Zagrebačke škole crtanog filma Nedeljku Dragiću. Majstorski radovi kao što su "Krotitelj divljih konja" (1966.), "Možda Diogen" (1967.), "Idu dani" (1969.), "Per Aspera ad Astra" (1969.), "Tup-tup" (1972.), "Dnevnik" (1974.), "Put k susjedu" (1981.), "Dan kad sam prestao pušiti" (1982.) osvojili su nagrade u Zagrebu, Annecyju, New Yorku, Oberhausenu, Beogradu... Osim vizualnošću, ta su ostvarenja privukla pažnju i filozofskom komponentom i razmišljanjem o čovjeku u svijetu.
Oduvijek slobodnjak, član Partije bez dana stalnog zaposlenja, ilustrator bez čije karikature dnevno 60-ih i 70-ih nisu izašle ni jedne novine u zemlji, umalo dobitnik Oscara, za koji je 1972. bio nominiran njegov animirani film "Tup-tup". Tata Zagija, čovjek koji je odbio posao Hanni i Barberi kratkim obrazloženjem kojim je o sebi rekao sve: "Svog direktora svaki dan mogu poslati u materinu, a da to napravim ovdje u Americi, zauvijek bih ostao na ulici." Njegove novinske karikature u Vjesniku bile su refleksije članaka, njih i po 15 u broju, a ostavio je trag i u Večernjem listu, u kojem je izlazila svojevrsna karikatura njegova stripa "Tupko".
Godine 1985., u vrijeme potražnje za autorom maskote zagrebačke Univerzijade, Dragić je bio najzaposleniji ilustrator u zemlji, nakon Maurovića. Radio je i po 16 poslova paralelno. Da se prihvati oslikavanja plave sljemenske vjeverice Zagija, koja će ostati simbol metropole do danas, nagovorio ga je Josip Vrhovec, bivši urednik Vjesnika u srijedu i član odbora Univerzijade. Rok je već bio skraćen, ali stvar je olakšalo to što su već izabrali životinju i ime maskote.
– Uvijek sam volio jasne zadatke. Bacio sam se na tu vjevericu i razradio je za manje od mjesec dana. Skice sam donio u Vukovarsku i odmah je sve bilo prihvaćeno. Doduše, Vrhovec je pitao zašto Zagi nema hrvatsku zastavu na šestinskom šeširu. Uvjerio sam ga da je bolja opcija vrpca u olimpijskim bojama jer ćemo tako kao domaćini izbjeći potencijalne probleme. Ideja je na kraju prihvaćena – kazao je.
Punih 28 godina živio je i radio u Njemačkoj, no prije nekoliko godina vratio se u Zagreb. Nagrada za životno djelo bit će mu uručena na otvorenju 32. Animafesta 2022.