Dok sedamdesetak godina stara i dotrajala zgrada sarajevskog Narodnog pozorišta čeka na popravak krova, zahvaljujući financijskoj podršci Europske unije i sarajevske Gradske uprave, dok sarajevski umjetnici čekaju da njihove predstave osvijetli neki pošteni "domaći" reflektor, baletni i lirski spektakl "Giselle", upravo premijerno izveden, djelovao je kao umjetnička renesansa. Da Narodno pozorište ima veće gledalište, zacijelo bi i ono bilo prepunjeno, kao zahvala dolasku prvaka Marijinskog teatra iz St. Petersburga - Elviri Tarasovoj, Andreju Batalovu i Aleksandru Kurkovu koji su, zajedno s bugarskim baletnim ansablom i beogradskom solisticom Dalijom Imanić, obogatili sarajevski balet i njegove korake za svjetsku scenu.
Veleposlanici iz Poljske, Bugarske, Rusije, Jugoslavije i iz drugih zemalja potvrdili su da predstava "bijelog baleta", kojeg u Sarajevu nije bilo jedanaest godina, nije bila samo kazališni nego i medijski kulturni dogadjaj. Ako se uzme u obzir da je, "zaslugom" Daytonskog sporazuma, BiH ostala bez državnog Ministarstva kulture koje bi organiziralo velike projekte i gostovanja, to više je ovaj internacionalni scenski događaj izrazio entuzijazam sarajevskih umjetnika i kulturnjaka da sačuvaju sadržaj i dekor sarajevske kulture. Predstavu je režirala Edina Papo, umjetnica školovana u Rusiji i Rumunjskoj, ujedno i koreografkinja i šefica Baleta Narodnog pozorišta Sarajevo, a dirigirao je Rumunj Ion Iancu koji je režirao predzadnji balet "Giselle" u Sarajevu 1991. godine.
Dolazak svjetskih umjetnika u Sarajevo, u kojem se, kako kaže intendant Narodnog pozorišta Gradimir Gojer, mnoge predstave rade "štapom i kanapom", u kojem još nema ni jedne filmske kamere, unatoč svjetskim filmskim laureatima Danisu Tanoviću i Emiru Kusturici, govori o Sarajevu koje se radije predstavlja nego žali. Ovim glazbeno-baletnim "kolačićem" na sceni Narodnog pozorišta oživio je bitno i sarajevski balet, koji je nakon rata imao samo devet članova, ali koji se ipak nedavno uspio osamostaliti, odvojivši se od Opere. Nakon "Giselle" francuskog kompozitora Adolfa Adama, a koja je izvedena uz živu pratnju Sarajevske filharmonije (do sada su se mnoge baletne predstave izvodile uz CD), ministar kulture sarajevskog kantona i intendant Narodnog pozorišta Gradimir Gojer neformalno je imenovao ruske goste počasnim građanima Sarajeva.
SARAJEVO Lada Žigo