Oni nisu pod svjetlima pozornice, katkad im ljudi niti lik ne znaju jer su većma skriveni na koru kada za službe Božje crkvu puni moćni zvuk kraljice instrumenata.
Kraljica instrumenata
Sinoć su na tisućama svirala Riegerovih orgulja bazilike Srca Isusova u Palmotićevoj ulici veliki i u nas dosad nikad dovršeni pothvat pokrenula dvojica mladih, najboljih orguljaša svoje generacije – Ante Knešaurek i Pavao Mašić. Riječje o izvedbi cjelokupnog orguljskog opusa Johanna Sebastiana Bacha, tristotinjak skladbi koje su na sedamnaest koncerata raspoređene sve do početka 2012. godine, jednom mjesečno nedjeljom, osim tri ljetna mjeseca. Ukratko, prvorazredan kulturološki pothvat dvadesetak sati raskošna Bachova opusa nikad dovoljno proniknutih tajni, besplatno je otvoreno za publiku.
– Razmišljali smo kako, otkad nema ljetnog orguljskog ciklusa u zagrebačkoj katedrali, nema pravog orguljskog koncertnog ciklusa koji nije vezan uz prigodu. A orguljski koncerti, kakve smo i mi imali, u Europi su redovita pojava – kazat će Pavao Mašić.
Orgulje kao trajni izazov Jedinstvenost i bogatstvo Bachova opusa je svakako trajni izazov interpretima pa su se kroz povijest najveći od njih upustili samostalno u izvedbu. Međutim, Pavao Mašić i Ante Knešaurek, svjesni su svoje mladosti pa su “posao” podijelili. Knešaurek je glavni orguljaš u Palmotićevoj, a njegov šogor Mašić u župnoj crkvi sv. Marka na Gornjem gradu. Obojica su se usavršavala u inozemstvu i za svoje izvedbe i improvizacije nagrađivani i kod kuće i vani. Uz to predaju na Muzičkoj akademiji jer je Mašić i čembalist i teoretičar, a Knešaurek kompozitor zapaženih djela.
Prvi zajednički koncert Muka i uskrsnuće, nastavlja se tematskim koncertima ranog opusa, utjecaja drugih sredina poput talijanske, postajama Bachova puta od Lüneburga do Leipziga, gdje je neprestano pisao nova djela, a dio se odnosi na djela nastala za crkvenu godinu: Korizmu, Uskrs, Advent, Božić.
Bach kao ekskluziva
Kontinuirano bavljenje glazbom Johanna Sebastiana Bacha za svakog je glazbenika nužnost, to više što je riječo orguljaškoj struci, za čiji je instrument Bach ostavio tako bogat i raznovrstan opus, zapisuju u predgovoru svog ekskluzivnog pothvata ujedno se zahvaljujući na razumijevanju superioru bazilike pateru Marijanu Steineru kao i pomoći Koncertne direkcije Zagreb.
super isusovci kao i obično rade izvrstan posao pružajući prostor darovitima. čudi me da je ovo popraćemo tu a na koncertu nije bila niti maja morales