Ako ustvrdimo da je Albert Einstein čovjek s najviše biografija u povijesti, vjerojatno nećemo previše pogriješiti. Izniman intelekt, koji je proizveo otkrića kojih većina ni danas nije nadmašena ili osporena, bio je i osoba iznimna života, i privatno i znanstveno. Nemoguće je napisati nešto novo. Sve je već odavno istraženo, može se samo kakvom slučajnošću otkriti neko do sada nepoznato pismo ili dokument. Ili možete promijeniti kut, kao što je to učinio Brian Clegg, iznimno plodni engleski autor znanstvenih knjiga.
U svojem je opusu Clegg objedinio mnoge sfere u cijelom nizu knjiga od kojih su neke doista fascinantne. I onda se odlučio na ono najteže. Kada počnete pisati o znanosti, suočavate se s izazovom razumijevanja, kako znanost u kojoj su važna i često temeljna otkrića ponekad i izrazito kompleksna, takva da vam je potrebno ekstenzivno iskustvo, toliko da ste doista 'unutra' da u cijelosti razumijete, objasniti publici.
Clegg se u serijalu biografija otputio u izazov približavanja najvećih znanstvenika najširoj publici. To može biti jednako teško kao i pojasniti neko ključno otkriće iz, recimo, kvantne fizike. Kako je netko od najvećih u povijesti došao do otkrića zbog kojih ima takvo priznanje, kako su se ti ljudi uopće odlučili baviti znanošću, a ne svoje talente upregnuti u možda puno lakši put prema kakvoj dolce viti, postoji li nešto što o njima ne znamo?
U izdanju Znanja iz Zagreba u hrvatskom prijevodu pojavile su se Cleggove biografije, ona o Tesli o kojemu se naveliko piše na stranicama ovog žurnala srijedom, kao i ona o Albertu Einsteinu. Dakle, teško je Clegg mogao izabrati dvije kompleksnije znanstvene ikone od ove dvojice gospode koja su svjetski sinonim za znanstveni napredak.
POVEZANI ČLANCI:
Einsteinova biografija na Cleggov način, primjerice, posložena je, kako se ono voli reći, na proste faktore. Jednostavnim rečenicama u logičnom slijedu, ispričao je engleski autor priču o najvećem fizičaru u povijesti na krajnje razumljiv način, što je, očito, zahtjevan zadatak. U tome je Brian Clegg pravilno procijenio koje su činjenice iz života znamenitog znanstvenika koji je ključno doprinio kvantnoj i teoriji relativnosti kao dvama stupovima fizike, nedovoljno poznate.
I upravo one od znanstvene ikone stvaraju osobu zbog čega će netko negdje možda pomisliti kako možda još ima prostora na područjima kojima je on vladao, upravo kako je sasvim sigurno mislio i on sam. Clegg je u prezentaciji Einsteinova života krajnje izravan, ne bavi se arhivskim dokumentima i fotografijama, već nepobitnim činjenicama bivajući svjestan kako nikada dosta ponavljanja čak i kada se radi o nečemu za što bismo stereotipno mislili da je opće znanje.
A eto, tek nedavno uvjerili smo se da smo često tako razmišljajući jako u krivu. Jer, Albert Einstein bio je državljaninom tri države, svojim radom predvidio je crne rupe i objasnio veliki prasak, volio je svirati violinu i odbijao nositi čarape. Rekli bismo da je posebna vrijednost ove biografije velikog fizičara niz infografika koje zorno prikazuju različite periode njegova života, ali i neke posebnosti, poput obiteljskog stabla. Ali i obiteljskog stabla znanosti, što će isto sigurno biti mnogima zanimljivo.
Isto su na vrlo izravan način objašnjeni i Einsteinovi odnosi s drugim velikim znanstvenicima poput Maxa Borna, djeda poznate glumice Olivije Newton-John. Pomalo će se Clegg, probijajući se kroz temeljne činjenice o Einsteinovu životu, uspeti i do onih manje atraktivnih, a to su znanstvenikova religijska uvjerenja koja su zapravo doista vrlo interesantna. Da bi završio s konkretnim primjerima o tome gdje možemo vidjeti utjecaj njegovih otkrića u svakodnevnom životu. A toga je doista – dosta.
I tako smo dobili jednu inteligentno napravljenu biografiju velikog znanstvenika koja je razumljiva publici široke dobne skale, od onih mlađe dobi do onih poznijih godina koji su nekako propustili niz zanimljivih stvari o jednom od ne samo najvećih znanstvenika već i persona u povijesti.
>> VIDEO Turist urezao imena u koloseum