Josip Klarica

"Camera obscura" Josipa Klarice u Studiju Račić Moderne galerije

Foto: Fotografija Josipa Klarice
"Camera obscura" Josipa Klarice u Studiju Račić Moderne galerije
14.03.2011.
u 14:20
Karakteristika je Klaričina rada korištenje fotoaparatima iz 19. st., među ostalima kamerom obscurom i replikom prvoga panoramskog fotoaparata konstruiranog 1845. godine
Pogledaj originalni članak

Zagrebački fotograf Josip Klarica od utorka 15. ožujka predstavlja se izložbom "Camera obscura" u Studiju Josip Račić koji djeluje u sklopu Moderne galerije. U doba digitalnih aparata, fotograf Josip Klarica, koji je diplomirao na Karlovu sveučilištu u Pragu (FAMU), doima se kao jedan od naših najpoznatijih tradicionalista koji studiozno pristupa svakom zadatku. Zato su i njegove izložbe rijetke, a fotografije zahvalan materijal za proučavanje i pomno promatranje.

Poznati povjesničar umjetnosti Radoslav Putar, koji je radio u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt, napisao je 1980. godine u katalogu izložbe Josipa Klarice sljedeće rečenice: "Izučavao je povijest fotografskih tehnologija i fotokemijskih procesa. Uspješno je rekonstruirao nekoliko starih fotografskih postupaka koje je prezentirao na autorskim izložbama. Karakteristika je Klaričina rada da se koristi fotoaparatima iz 19. st., među ostalima kamerom obscurom i replikom prvoga panoramskog fotoaparata koji je konstruirao Fridrich von Martens 1845. u Parizu, koji je Klarica izradio kao idealnu repliku. Svoje negative Klarica isključivo kontaktno kopira. Što se sve našlo na fotografijama Josipa Klarice? Ne znam je li još prerano govoriti o nekim „fazama“ njegova djelovanja. Svakako je jasno da novi krugovi interesa ne isključuju starije. Katkada kao da su posrijedi citati iz vlastitog opusa, a novi izbor motiva naslućuje se u nekom ranijem. Ipak, u vremenu kad je Klarica još posezao za crnom kutijom na kojoj je ulogu objektiva odigrala kalibrirana rupa na stijenki „kamere“, Klarica je snimao svoje rane mrtve prirode u kojima na posve neočekivan način u uvjerljivom jedinstvu djela traje neki čudni sklad između brutalnog i vulgarnog i – najsenzibilnije zamislive poezije bitka umrtvljenih bića i stvari."

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.