U sklopu Medijskih susreta u Matici hrvatskoj ovog je tjedna predstavljen idejni projekt Muzeja medija, koji po uzoru na washingtonski Newseum strastveno gura pročelnica Odjela za komunikologiju Hrvatskih studija Nada Zgrabljić-Rotar.
– Muzej bi se prostirao na barem tisuću kvadrata, obuhvaćao bi i suvremene elektroničke medije, a njegova realizacija bila bi omogućena sredstvima iz fondova EU – objasnila je Zgrabljić-Rotar ističući kako bi u muzeju bilo posebno zanimljivo vidjeti bogatu kolekciju novinskih naslovnica koje je prikupio pročelnik Odjela za medije Matice hrvatske i umirovljeni direktor Večernjega lista Branko Lovrić.
Bogate devedesete
Njegova zaista impresivna zbirka broji gotovo četiri tisuće naslovnica, i to prvih brojeva najrazličitijih novina i fanzina koji su izlazili na području Hrvatske, čiji je dio upravo izložen u Matici.
– Kada sam prije 50-ak godina počeo skupljati prve brojeve novina, nisam ni bio svjestan koliko je različitih izdanja tu izlazilo. Između dva svjetska rata u Zagrebu je izlazilo ukupno 200-tinjak dnevnih novina. Devedesetih se na kioscima pojavilo gotovo šesto novih izdanja, od kojih su neki bili kratkog vijeka, a neke još uvijek čitamo – objasnio je Lovrić.
U zbirku je među ostalim uložio mnogo novca, jer morao je namiriti cijeli odred ljudi koji tragaju za starim i rijetkim izdanjima.
– To su osobe koje prekopavaju tavane, podrume, tone i tone odbačenog papirnog otpada, spa- šavaju stvari iz reciklaže, pa čak i kontejnera. Izdanja koja mene zanimaju mogu biti strašno rijetka i to ima svoju cijenu. Dok neke, poput mitskih Ephemeridas Zagrabiensis, još nisam uspio pronaći, nekih izdanja imam i po pet-šest primjeraka jer otkupljujem sve što mi donesu kako bih zadržao motivaciju svojih suradnika – rekao je Lovrić dodajući da je na sebe preuzeo mukotrpan proces katalogizacije i digitalizacije svega prikupljenoga.
Od rokera do mesara
Kako Lovrić nekritički prikuplja sve što se u našim krajevima moglo naći, u njegovoj zbirci ima i ustaških i partizanskih novina, fanzina, glasila nacionalnih manjina, seljaka, rokera, mesara.
– Zanimaju me samo prvi brojevi jer smatram da se u njima najbolje ogledaju kapaciteti neke redakcije. Oni su koncentrat sveg novinarskog znoja uloženog u porinuće novog lista – ocijenio je pokazujući nam ponosno naslovnice koje se kreću od uvjerljivo najvrednijeg prvog broja Kraljskog Dalmatina, koji je odlukom samog Napoleona porinut 1806. u Zadru, do prvog broja Forum.tma, Le Mondea i drugih recentnih izdanja od kojih su