Čak i povremeni izletnici u svijet hollywoodskog spektakla na spomen “Avatara” znaju da govorimo o megahitu oskarovca Jamesa Camerona iz 2009. godine. Na ideju o avanturi genetski modificiranih hibrida ljudskog DNK i DNK Na’vija, urođenika s planeta Pandore, došao je 14 godina prije filmske realizacije, čekao tehnološki povoljan trenutak, snimao ga deset godina, a rezultat je, po mnogim kritičarima, najljepši film svih vremena. Upravo je Cameron kreativni savjetnik i aktualnoga scenskog djela “Toruk – Prvi let” koji u izvedbi svjetske senzacije Cirque du Soleila stiže u Hrvatsku.
Suživot Na’vija s prirodom
U sklopu globalne turneje u najvećim arenama svijeta, u zagrebačkoj će nastupati od 7. do 9. prosinca, a iako je termin relativno daleko, ulaznice su od jučer u prodaji i ne sumnjamo da će, kao što je bio slučaj i za prijašnjih njihovih gostovanja, doslovno planuti. Kroz vrhunski spoj najsuvremenijih vizualnih, lutkarskih, kazališnih i akrobatskih elemenata te grandiozne scenografije, potkovan golemim kinematografskim uspjehom, Cirque du Soleil dočarava izmišljeni svijet Jamesa Camerona jedinstvenim izvedbenim stilom.
Nosi jasan potpis redatelja i multimedijskih inovatora Michela Lemieuxa i Victora Pilona, a u pitanju je scenski oživljena oda skladnom suživotu naroda Na’vi s prirodom te njihovu vjerovanju u temeljnu međusobnu povezanost svih bića.
Radnja je doduše, iako se na film oslanja, postavljena tisućama godina prije događaja prikazanih u “Avataru”, prije nego je čovjek ikad kročio na Pandoru. Kada svetom stablu duša zaprijeti prirodna katastrofa, Ralu i Entu, dvojica mladića iz plemena Omaticaya, preuzimaju stvari u svoje ruke. Po saznanju da im Toruk, moćni crveno-narančasti grabežljivac koji vlada Pandorinim nebom, može pomoći u misiji spašavanja Drva duša, kreću na put visoko plutajućim planinama ne bi li ga pronašli. Proročanstvo će se ispuniti kada se čista duša uzdigne među klanovima i uzjaše Toruka u namjeri da spasi narod Na’vi od tragične sudbine.
Kanadska kulturna institucija
Prvi let je 37. po redu produkcija Cirque du Soleila, kanadske organizacije koja je počevši od 1984. do danas donijela užitak za više od 180 milijuna gledatelja u više od 421 grada na šest kontinenata. Cirque du Soleil ima gotovo 4000 zaposlenika, uključujući 1300 izvođača iz 50 različitih država.
Veći dio 20. stoljeća uz pojam cirkusa vežu se konotacije poput bizarnih putujućih obitelji čudaka i ljudi čiji se hendikep prikazuje kao atrakcija te bičeva koji palucaju zrakom u ritmu marševa, a u čijoj je pozadini iznimna okrutnost prema životinjama.
Koncept se drastično mijenja krajem 70-ih kada se diljem svijeta osnivaju cirkuske trupe koje nastupe temelje na ljudskom scenskom performansu.
Cirque du Soleila pionir je na tom području i prvi koji se uspio afirmirati u ono što danas poznajemo kao cirkus novog doba. Njegova povijest počinje kad se Guy Laliberté u Quebecu upoznao s Gillesom Ste-Croixom. Osnovali su jednu manju uspješnu trupu performera koja je obilazila kanadske gradove bez većeg uspjeha i više-manje skupljajući dugove. No, uz državnu potporu taj cirkus postaje prava kanadska kulturna institucija – naime, od kanadske vlade dobili su milijun i pol dolara da osmisle ulične provode i zabave, nešto nalik našem festivalu Cest is d’Best, ali u puno glomaznijem i glamuroznijem obliku – u povodu 450. obljetnice otkrića Kanade. Tada, 1984., Laliberté svoju je kreaciju, spoj najrazličitijih uličnih performera, nazvao “Le Grand Tour du Cirque du Soleil” (cirkus sunca). Bilo je to ishodište današnje goleme trupe koja je nekoliko stotina puta obišla zemaljsku kuglu, a u Las Vegasu, uz onu u Montrealu, napravila bazu za nevjerojatne spektakle koje dnevno gleda i po 9000 ljudi.