Peta Europska noć kazališta održat će se u subotu, 17. studenoga 2021. godine. U organizaciji hrvatskog dijela manifestacije, čiji je cilj publici širom otvoriti vrata svih kazališta, rekordi su već oboreni i u Noći sudjeluje: 31 grad, 83 institucije, 120 predstava i oko 60 popratnih programa.
Noć kazališta je i hrvatski izvozni program. Ideja rođena u Dječjem kazalištu Dubrava (koje djeluje u sklopu Narodnog sveučilišta Dubrava) danas živi u čak sedam europskih zemalja. No, kako kaže Leo Vukelić, pokretač i voditelj Noći kazališta, ove je godine ipak najvažnije bilo preživjeti: – Ova nas recesija i teška ekonomska kriza nije pokolebala i progutala. Na nivou Hrvatske program je čak najveći do sada. Brojkama smo jači nego što smo bili lani, a nadamo se da ćemo oboriti i rekord od 40 tisuća posjetitelja.
Puno teatra za malo novca
Leo Vukelić objašnjava kako je otpočetka ideja bila da publika dobije što više programa za što je manje novca. Ako je moguće, i tamo gdje je moguće, programi su besplatni, negdje su cijene simbolične (ulaznice po 10 kuna, primjerice u zagrebačkom Gavelli) ili sa znatnim popustima. Usto, publici se nastoji ponuditi što više, da ljudi dođu u kazalište, ali da ih tamo dočekaju i popratni programi.
– Ove godine zaista imamo za svakoga ponešto, od predstava za djecu u prijepodnevnim satima do kasnovečernjih programa. Mnogima će biti zanimljivo da je HNK Zagreb organizirao obilazak kazališta, dakle i ove će jeseni redovi biti do Zdenca života jer ljudi žele upoznati kazalište, zaviriti u kutke u koje ne mogu običnih dana u godini. Primjerice, Sinjsko pučko kazalište ove godine okuplja hrpu amaterskih kazališta koja će tamo prikazati svoje programe. To je prilika da publika vidi i one teatre za koje mnogi nikada nisu ni čuli. Usto, svakako bih izdvojio i Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku, koje uporno svake godine, uz nas u Dječjem kazalištu Dubrava, ima najveći i potpuno besplatan program u Noći kazališta, objašnjava Vlatko Panić, koordinator programa Noći kazališta.
A Nada Kruljac, voditeljica ureda Noći kazališta, objašnjava kako je najteže “organizirati” novac.
– Uvijek ga je premalo i snalazimo se s minimalnim sredstvima. Svake godine za isti novac imamo sve više događaja, zato što nas nosi entuzijazam. Jest da ponekad i klonemo, ali onda nas ponese snaga nekih novih ljudi, volontera koji nam se pridružuju – kaže Nada Kruljac.
Na žalost, novac nije samo hrvatski problem. Od stranih zemalja uključenih u ovaj projekt ove sezone, zbog nedostatka sredstava, pauzira Austrija.
– Ipak smo se zadržali na broju sedam, jer Mađarska uvodi pilot-projekt Noći kazališta, a tu su, uz nju i Hrvatsku i BiH, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Slovačka – rekla nam je Dunja Vuković, voditeljica međunarodne suradnje.
Planovi za širenje naravno postoje. – U ozbiljnim smo razgovorima s Belgijom, s frankofonskom zajednicom. Vjerujemo da je ta zemlja na ulazu u Europsku noć kazališta. Razgovarali smo i s partnerima iz Španjolske i Italije, tako da vjerujem kako će nam se 2013. godine priključiti barem dvije, ako ne i tri nove zemlje – kaže Leo Vukelić. A na pitanje što je glavni argument u razgovoru sa strancima, zašto i njima treba Noć kazališta, odgovara: – To je vrlo različito. No, ključ je uvijek u interesu publike, publika je uvijek glavni argument. Mi im kažemo kako trebamo veći sadržaj i brojniju ponudu za publiku, ali to nije argument u Belgiji koja ima izuzetno puno programa. Tamo bi argument bio da ljudi što dulje borave u teatru i da im se uz predstavu ponudi još nešto, da nakon predstave imaju priliku za razgovor s glumcima ili da im se ponudi da sudjeluju u različitim radionicama.
Noć kazališta od samog početka prati i zanimljiv dizajn, koji su preuzele i ostale zemlje partnerice u ovom projektu. Pitamo stoga dizajnera Luku Vucića može li Noć kazališta biti i platforma za izvoz hrvatskog dizajna u svijet, a on odgovara:
– Može. S našim brendom, koji živi već petu godinu, možemo mnogo toga postići. Sve zemlje koje su se uključile “odradili” smo s našim dizajnom, u koji one dodaju svoje posebnosti, ali poanta je da Noć kazališta i vizualno bude prepoznatljiva u cijeloj Europi. U budućnosti sve ovisi o tome tko će nam se pridružiti, ali mislim da nas nakon početnog zaleta nije zatekla recesija da bi Noć kazalište već stigla do Rusije i da bi naš projekt zavladao cijelom Europom.
I zbog Noći kazališta studeni postaje istinski mjesec kazališta u Hrvatskoj. Prvo je bila Nagrada hrvatskog glumišta, zatim je stigla Noć kazališta, a od ove godine imamo i tzv. alternativnu nagradu glumišta – Nagradu publike koju organizira portal Teatar.hr.
– Publika je svakako najbitniji razvojni argument teatra. Mi ne možemo razvijati teatar bez stava i mišljenja publike. I zato je dobro da s jedne strane imamo strukovnu nagradu, s druge strane različite programe u Noći kazališta. Vjerujemo da će nas publika znati “kazniti” ako ti programi ne budu dovoljno dobri i bogati. I naravno da će publika nagraditi najbolje. U tom kontekstu teatarska nagrada publike svojevrsna je nadogradnja i ja vjerujem da je i ona dokaz da je usprkos toliko spominjanim financijskim problemima kazalište živo. A ono je toliko živo koliko ima publike – objašnjava Leo Vukelić, a na pitanje postoji li kriza teatra u Hrvatskoj, odgovara: – Mislim da ne. Obilazeći vanjske festivale i gledajući domaće produkcije, zaključujem da hrvatski teatar stoji vrlo čvrsto.
U potpunosti se slaže s ocjenom da je kazališna ponuda zasjenjena svime ostalim što se zbiva oko teatra. – Ako se držimo suhe statistike i najsuhoparnijih podataka, stvari su jasne: ova manifestacija okuplja sto tisuća posjetitelja i mora dobiti najvišu moguću ocjenu u odnosu prema nekoj drugoj manifestaciji koja okuplja pet tisuća posjetitelja. Naravno, to ne znači da druge ne trebaju postojati, već svi trebamo početi razmišljati o tome koliko smo novca dobili na upravljanje i što smo s tim novcem učinili za teatar – objašnjava Leo Vukelić.
Vrijeme je za neovisnu udrugu
A kako je nemoguće govoriti o teatru i Noći kazališta, a ne govoriti o novcu, za kraj priče smo ostavili europske fondove. Kako da Noć kazališta participira u njima?
– Nadamo se ulasku u trogodišnje razdoblje financiranja pri Ministarstvu kulture, što je početak u kojem ćemo stvoriti uvjete za ulazak u europske fondove. Usto, trebaju nam pravi partneri iz zemalja koje su uključene, a to imamo. Drugi dio priče je neovisnost same manifestacije. Mi smo svi ili vanjski suradnici ili djelatnici Narodnog sveučilišta Dubrava, Dječjeg kazališta Dubrava. Iduće godine ćemo osnovati udrugu koja bi u potpunosti nezavisno financijski funkcionirala. Javni interes kulture u Republici Hrvatskoj je da tu udrugu osnujemo mi, kao osnivači Noći, te Ministarstvo kulture i Grad Zagreb. Tada ćemo imati pravi model udruge koja može vrlo kvalitetno participirati i u nekom europskom projektu.