svećenik i avanturist

Distopijske opsesije Jurja Križanića aktualnije su nego ikad

Foto: Hena com
Distopijske opsesije Jurja Križanića aktualnije su nego ikad
22.02.2023.
u 11:59
Šesti roman varaždinskog pisca Denisa Peričića objavljen u izdanju Hena coma biografski je roman o Jurju Križaniću
Pogledaj originalni članak

Plodni varaždinski pisac Denis Peričić svoj je šesti roman posvetio hrvatskom svećeniku, teologu i avanturistu iz 17. stoljeća Jurju Križaniću.

"San o Križaniću" biografski je roman, ali ne i povijesni udžbenik o čovjeku koji je krajnje utopistički, a možda i mazohistički maštao o panslavizmu i ujedinjenju katolika i pravoslavaca. Peričić je zbog toga morao pobrstiti puno izvora, ali i dosta toga nadopisati, jer je hrvatska povijest 17. stojeća, bez obzira na svoju atraktivnost i turbulentnost, i dalje slabo istražena.

No, čitajući ovu pripovijest o Križaniću i njegovu burnom životu u kojem ga je autor prikazao kao čovjeka od krvi i mesa, svetosti i grijeha, zabluda i iskrenih ideala, čitamo i pripovijest o Hrvatskoj u vrijeme najveće slave Zrinskih i Frankopana, ali i knjigu o europskoj povijesti u vrijeme najdubljeg osmanskog penetriranja u kršćansku Europu. Peričićevi izvori su, sudeći prema bilješkama na kraju knjige, bili prilično raznorodni i razbarušeni. Na popisu su vrijedne studije i knjige pjesnika, teologa i svećenika Ivana Goluba koji je bio opsesivno vezan za Križanića, ali i citati s enciklopedijskih, ali i suvremenih, neslužbenih i teško provjerljivih alata.

Peričić je ovoj moguće i zaigranoj Križanićevoj biografiji dodao i svu silu citata iz hrvatske, ali i jugoslavenske pop i zabavne kulture, pa se tu citiraju i pjesme Marka Perkovića Thompsona, Arsena Dedića i Idola, ali i mnogih drugih. Odlični su, primjerice, zapisi o Križanićevu kratkotrajnom boravku u međimurskom Nedelišću (u kojem je bila i tiskara Zrinskih) u kojem je djelovao kao župnik, baš kao i u obližnjem prekodravskom Varaždinu. Opisujući Križanićev boravak u Varaždinu, Peričić je dao oduška mašti, vrlo plastično opisujući sukob lucidnog i inteligentnog svećenika s lokalnim "moralnim" vertikalama koje je iskarikirao u kerempuhovskom ili, ako hoćete, histrionskom ključu. Nevjerojatan životni put Jurja Križanića koji je bio sve samo ne katolički karijerist, a koji ga je odveo i do dvora ruskih careva, izgnanstva u Sibiru, carigradske Porte, ali i do poljskog kralja Jana Sobjeskog, spasitelja Europe (hoće li Poljaci opet spašavati pospanu Europu?), u ovom je romanu opisan uvjerljivo i fluidno.

Peričić nas nije tehnicistički hladno zapljusnuo povijesnim podacima i nagađanjima o našijencu koji nije poslušao ni papine naredbe i koji je cijelog života bio više gladan nego sit, iako se mogao pritajiti u nekom samostanu i u miru i molitvi čekati Sudnji dan, bez rizika i proročkih vizija. Radije nam je ispričao dinamičnu priču o čovjeku nemirna duha koji pogiba u boju s Turcima negdje kod oholog habsburškog grada Beča kojem su naivni Hrvati tako lakonski oprostili grozno ubojstvo Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Ili pak pljačku Čakovca i drugih njihovih palača i posjeda, zbog čega se neke vrijedne slike iz kolekcije Petra Zrinskog i dan-danas nalaze u riznici bečke katedrale sv. Stjepana i sličnim dobro čuvanim bečkim trezorima. Pri tome je svom živahnom romanu koji će možda i razljutiti pokojeg profesionalnog povjesničara ili teologa podsjetio i na činjenicu da je, putujući sjevernim krajevima Europe, uzeo lažno ime Jurij sin Ivanov Biliš Srbin.

Foto: Hena com

Kako bi bilo lijepo i pohvalno za hrvatsku književnost, ali i povijest, da jedan biografski roman isprovocira i pokoju polemiku? I tako na čitanje "Sna o Križaniću" privuče još kojeg čitatelja koji voli pikanterije, geopolitiku ili danas tako kurentne teorije zavjere. Istina, u ovom romanu nema korone, ali itekako ima i Rusije i Ukrajine, i pravoslavaca i grkokatolika, pa čak i Kine. Peričić u postmodernističkom stilu Križanića i njegovo vrijeme koristi kako bi progovorio o našem 21. stoljeću, kad je tehnologija preuzela prebrojne uzde i pretvorila nas u obične poslužitelje svemogućih mašina. Naravno, te se praskave digresije u žanrovski zadanom ruhu povijesnoga romana ponekad doimaju kao šaka u oko, ali one su i alarm koji nas želi probuditi iz povijesne omamljujuće atmosfere i vratiti u stvarnost. Onoj u kojoj je Juraj Križanić i naš suvremenik jer su njegove distopijske opsesije danas aktualnije nego ikad.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.