Dok novi prostor muzeja propada, naš stalni postav čeka u bunkerima

Prije točno deset godina hrvatska je Vlada za 72 milijuna kuna kupila zgradu nekadašnje Tvornice duhana Zagreb za smještaj Hrvatskoga povijesnog muzeja koji se ‘tiska’ u premaloj palači Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch na Gornjem gradu, sagrađenoj 1764. godine.

U kolovozu 2011. Muzej dobiva građevinsku dozvolu za rekonstrukciju i prenamjenu zgrade, ali garnitura Ministarstva kulture iz Kukuriku vlade stopira projekt te odlučuje HPM graditi kao javno-privatno partnerstvo čiji bi ukupni troškovi bili viši od 260 milijuna kuna s godišnjom naknadom za period od 25 godina u iznosu od oko 20 milijuna kuna. Ministarstvo ocjenjuje da je koncepcija stalnog postava potpuno „zastarjela i neadekvatna“ te se u rujnu 2013. imenuje nova uprava projekta HPM-a koja pokreće izmjene i dopune projekta. One ostaju mrtvo slovo na papiru. Godine 2015. Muzej ostaje i bez građevinske dozvole. Što dalje, pitamo ravnateljicu Mateu Brstilo Rešetar.

– Zgrada Tvornice duhana i dalje čeka rekonstrukciju i prenamjenu. Ona je danas daleko od stanja u kakvom je bila prije 10 godina te je izložena daljnjem propadanju. Danas je na pravosudnim tijelima da utvrde koji je razlog “preprojektiranja”, tj. izmjena i dopuna staroga projekta koji je od 2007. do 2012. u rukama HPM-a prošao sve potrebne procedure – veli Matea Brstilo Rešetar koja misli da je proteklih pet godina propuštena sjajna prilika da Hrvatska realizira svoj nacionalni muzej.

– Djelatnicima je sve teže odgovarati na pitanja turista i domaćih posjetitelja zašto Muzej nema stalni postav. Na čekanju je i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Smatram da iza preseljenja HPM-a mora postojati jasna politička volja jer je ostvarenje stalnog postava nacionalne povijesti ne samo pitanje identiteta nego i autoriteta. Nastojanja Ministarstva da se projekt ponovno pokrene uslijedila su 2016. kada su Uprava projekta HPM-a i njene odluke stavljene izvan snage. Javno privatno partnerstvo više nije aktualno, a trenutačno se nastoje iznaći rješenja za ponovno pokretanje investicije. Ažurirat će se i sama Koncepcija stalnog postava. Utoliko HPM godišnje nastoji realizirati tematske izložbe koje prezentiraju cjeline budućeg stalnog postava - veli ravnateljica. U baroknoj palači Muzej se privremeno nalazi od 1959. godine.

Palača ima kvadraturu od 2034 četvorna metra i danas je gotovo cijela čuvaonica muzejske građe.

– Sva izložbena i pedagoška aktivnost odvija se na 240 četvornih metara. Postavljati izložbe u baroknoj palači koja ima svoje stilske i prostorne zadatosti vrlo je zahtjevno. Složeniji su problemi nastupili integracijom Povijesnog muzeja Hrvatske i Muzeja revolucije naroda Hrvatske 1991. godine. Građa je narasla, a broj djelatnika koji o njoj skrbi se smanjio. Danas ukupni fundus Muzeja broji 315.798 predmeta. Intenzivno provodimo inventarizaciju za Zbirku fotografija, filmova i negativa te Dokumentarnu zbirku II. koje po broju predmeta čine više od pedeset posto ukupnoga fundusa i čuvaju se na Trgu žrtava fašizma. To su zbirke nekadašnjeg Muzeja revolucije naroda Hrvatske. Obavljamo trijažu te građe kako bi se konačno utvrdio status onih predmeta koji ispunjavaju uvjete za upis u fundus, kao i Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – veli Matea Brstilo Rešetar.

Proteklih tjedana, Muzej je imao privremeno zatvorena vrata zbog fumigacije čuvaonice Zbirke slika. No, 12. prosinca otvara se izložba “Nedostupna baština – tajne čuvaonica Hrvatskog povijesnog muzeja”. Izložbom će se predstaviti 216 predmeta iz fundusa HPM-a koji će imati svoje mjesto u stalnom postavu.

– Tom ćemo izložbom predstaviti mali dio muzejskog fundusa kojim želimo podsjetiti na prostorne probleme u kojima Muzej djeluje već desetljećima i na hitnost rješenja trajnoga smještaja. Treba ponoviti da HPM nikada nije imao svoj stalni postav. Nova zgrada i novi postav naš su primarni cilj – kaže ravnateljica.