Domaći 3d odgovor Pixaru

Nakon priličnog podbačaja pompozno najavljivanog dugometražnog crtića “Duga” Joška Marušića, ali i ranijih godina kreativne i produkcijske stagnacije, čini se da bi Hrvatska napokon mogla dobiti atraktivan dugometražni animirani film. I ne samo to. Film “Cvrčak i Mrvica” bit će prvi dugometražni 3D animirani film nastao na ovim prostorima, koji bi, ako se svi planovi o koprodukcijama ostvare, mogao igrati u kino distribuciji nekoliko europskih država!

 – Ideja o “Cvrčku i Mrvici” došla je još 2009. godine od redatelja Darka Bakliže, koji je i napisao scenarij, odnosno adaptirao klasičnu LaFontaineovu pjesmu o cvrčku i mravu za kazalište, a kasnije i za film. U projektu je dosad angažirano više od trideset ljudi, što će se sigurno povećavati u ključnim fazama produkcije – uputio nas je producent Dino Krpan, koji se upravo vratio s festivala Cartoon Movie u Lyonu, gdje je osnažen preporukom Hrvatskog audiovizualnog centra (koji mu je ovih dana dodijelio četiri milijuna kuna) dogovarao koprodukcije sa stranim partnerima.

Budžet 19,6 milijuna kuna

 Ukupni budžet njihova dugometražnog animiranog filma, objašnjava Krpan, trebao bi biti oko 19,6 milijuna kuna, a to je nemoguće prikupiti samo institucionalnim sredstvima. U tome će im mnogo pomoći partnerstvo s jednim jakim nizozemskim studijem za produkciju zvuka, koji će im sve svoje usluge dati besplatno, jer očekuju da će se uloženo vratiti nakon što film izađe na tržište. Pri tome treba imati na umu da zbog obima posla nije realno da ćemo film gledati u kinima prije kraja 2014. godine, a postprodukcija možda potraje i do 2015. godine.

  Samo studijske usluge animacije zahtijevaju 30 do 50 ljudi koji će na filmu raditi 18 mjeseci. Svaki jezik kojem ćemo prilagođavati izgovor likova u animaciji koštat će dodatnih pet do deset posto budžeta, a ako želimo stereoskopsku projekciju, što zahtijevaju mnoga bolje opremljena kina, to nas košta još dodatnih 15 posto. Po cijeni i zahtjevnosti pripreme dugometražni animirani film nema premca u filmskoj industriji. To je čitava vojna operacija – kaže nam Krpan.

 A upravo njihova “operacija” posebno je pohvaljena na predstavljanju podržanih projekata u HAVC-u, uz opasku da bi “Cvrčak i Mrvica” trebali izgledati kao da su izašli iz poznatog studija Pixar. Krpan pak kaže da im nije cilj mjeriti se s mnogo poznatijim američkim produkcijama ili kopirati njihova rješenja, nego napraviti film koji bi bio dovoljno autentičan da ga ljudi požele pogledati.

 Anarhističko čitanje

 – Estetski smo htjeli napraviti mali pomak od mainstream 3D-a. Prvi idejni koncept zato nam je postavio ugledni autor slikovnica Stanislav Marjanović, kojeg smo odabrali zbog njegove rafiniranije likovnosti – objašnjava Krpan.

 Zbog zakona tržišta koje ipak diktiraju američki animirani blockbusteri nisu se mogli puno odmaknuti od narativnih standarda, ali autori tvrde da su maksimalno iskoristili onih dvadesetak posto manevarskog prostora u animaciji, dizajnu i samoj priči.

 – Možda bi bilo bolje reći da je naš film odgovor na Pixar, a ne još jedan film u stilu Pixara – sažima Darko Bakliža, kojem je projekt toliko prirastao srcu da se na trenutke čak bojao da će mu to smetati u radu.

 – Kad smo počeli prilagođavati priču filmskom mediju, zvao sam upomoć Matu Matišića, koji je sigurno naš najbolji dramaturg. Ja sam tad bio toliko vezan uz svoju kazališnu priču da sam smatrao da je najbolje da je na filmske noge postavi netko neutralniji. Mate je s dvojicom svojih najboljih studenata donio odlična nova rješenja. Ukupno nas je petero radilo na scenariju, a posebno se istaknuo mladi dramaturg Marko Hrenović s Akademije – kaže nam Balkiža.

Odmak i od mjuzikla

 U šali dodaje da je njegov dječji mjuzikl o cvrčku i mravici bio klasična operna priča u kojoj bi “tenor htio nešto sa sopranisticom, a bariton mu ne da”, dok je film više alegorija suvremenog ljudskog života. Producent Krpan čak je naziva “anarhističkim čitanjem LaFontainea”.

 – Priča je i dalje temeljena na europskim klasicima, Ezopu i LaFontaineu, ali sama priča je znatno drugačija, prilagođena modernom društvu. Kao prvo, LaFontaineova pouka je da su samo rad i red vrijedni, dok glazbu i zabavu diskreditira kažnjavajući lik cvrčka smrću. Nama se ipak činilo da su društvu potrebni i rad i zabava, i materijalna i umjetnička produktivnost, pa smo u skladu s tim tužni kraj pretvorili u sretniji. Druga važna izmjena, koju sam napravio još za kazališnu predstavu, je ta da mrav više nije mrav nego mravica, što otvara nebrojene nove mogućnosti zapleta – objasnio nam je Bakliža.

 Preko klasičnih motiva na koncu su došli do moderne priče o zabranjenoj ljubavi koja u sebi ima i drame i komedije, a govori o potrebi za tolerancijom i prihvaćanjem različitosti.

 – Pošto je priča kulturološki vezana uz Francusku, cilj nam je da se frankofoni svijet što više uključi u projekt. Trenutno i iz Francuske i iz Belgije imamo vrlo obećavajuće signale. Producenti filmova Les triplettes de Belleville i Tajna Kellsa, koji su dva najuspješnija europska animirana filma u posljednjih desetak godina, jako su zainteresirani za “Cvrčka i Mrvicu” – otkrio nam je Krpan.

 S obzirom da europski fondovi Media i Eurimages producentima uvjetuju najmanje dvije ili tri koprodukcijske zemlje, u kojima bi film po završetku morao igrati, sasvim je izvjesno da Cvrčak i Mrvica neće govoriti samo hrvatski, nego i engleski, a po svemu sudeći i francuski jezik.

Zvjezdani suradnici

 Uz Bakližu, Krpana i scenaristički tim, na filmu je dosad radilo više od trideset ljudi, među kojima se izdvajaju dizajner likova Stanislav Marjanović i Zvonimir Ćuk kao 3D scenograf.

 Osim vrijednih domaćih autora, garancija kvalitete ovog projekta svakako će biti dva u svijetu animacije zvjezdana strana suradnika – Alexei Alexeev i Nigel Davies.

 Alexeev je prekaljeni ruski redatelj i animator s iskustvom rada za velike komercijalne studije, koji je autorskim filmom KJFG No.5 osvojio ukupno 44 nagrade publike na različitim festivalima. To mu je otvorilo vrata najuglednijih kuća za snimanje istoimenog serijala, koji se danas prikazuje i na hrvatskoj televiziji. Danas se za njega bore producenti iz cijeloga svijeta, a globalna mreža Cartoon Network povjerila mu je izradu svojih foršpana. U posljednje dvije godine na Animafestu smo vidjeli tri njegova kratka filma, a na “Cvrčku i Mrvici” bit će kreativni supervizor.

 Supervizor animacije bit će animator Nigel Davies, redovni suradnik studija Aardman, najpoznatijeg po hit serijalu Wallace & Gromit.

 Davies je osnivač bristolske produkcije za 2D animaciju A for Animation (danas A Productions) te dugogodišnji suradnik velikih televizija poput BBC-a. U sklopu retrospektive studija Aardman na Animafestu gledali smo njegov kratki film “Spoj na slijepo”, a bio je i član Animafestova žirija 2010. godine.

 – Na projektu ćemo sigurno angažirati i mlade animatore sa studija animacije na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, na kojem obojica predajemo. Godinama u Hrvatskoj nije bilo poštenog dugometražnog filma, odnosno prilike za rad mladih autora. A ako nema ozbiljne produkcije, čemu onda studij animacije? Za što mi školujemo te ljude? – zapitao se Krpan.

 Darko Bakliža također naglašava da im je želja za angažiranjem što većeg broja naših mladih animatora bila jedna od temeljnih motiva za ulazak u projekt. Naglašava da se neće raditi samo o zagrebačkim studentima, već i ljudima koji su završili usmjerenja animacije u Rijeci i Splitu.

 Sličnost mrava i ljudi

 U tom kontekstu, obojica hvale strategiju Hrvatskog audiovizualnog centra kojem je cilj financirati po jedan dugometražni igrani film svake godine, što bi napokon moglo oživjeti našu nekad slavnu, a danas prilično uspavanu tradiciju animacije.

 Njihova druga velika nada je da će “Cvrčak i Mrvica” pomoći u vraćanju domaće publike u kina, baš kao što je to uspjelo “Koku i duhovima”, prvom dječjem filmu koji je u nas snimljen nakon dugo, dugo vremena.

 – Naš film je primarno namijenjen publici mlađoj od 12 godina, ali cilj je da ga može pogledati čitava obitelj i da na koncu svi budu zadovoljni. Mislim da će roditelji posebno cijeniti neke reference na suvremeni način života, koje u sebi imaju i dosta društvene kritike – objašnjava Krpan.

 Osim što svijet “Cvrčka i Mrvice” u mnogočemu više nalikuje na ljudske rezidencijalne četvrti nego na klasične mravinjake, zanimljivo je i da će Cvrčak u jednom trenutku završiti kao natjecatelj talent showa!

 – Radi se o našem komentaru instant uspjeha, koji je mnogima u današnjem svijetu postao ideal. U talent showu će osim Cvrčka sudjelovati i jedna papiga. Ona je naša spona između ljudskog i životinjskog svijeta jer govori oba jezika. Vidjet ćete da je u filmu mnogo sporednih likova kojima smo dali ljudske osobine. Iz tih sličnosti između nas i njih izrodit će se većina komičnih i kritičnih elemenata. Naši animirani kukci metafora su nas samih – objašnjava Bakliža.

 Priča je dovršena, sad predstoji mukotrpan proces animacije, o kojem će ovisiti velik dio uspjeha njegova filma. Kakav će biti finalni proizvod, saznat ćemo tek za dvije godine.