Druga dvoranska aukcija Art salona Zagreb najavljena za 1. lipnja nudi i dvije ekskluzive. Riječ je o dosad nepoznatim radovima jednog od najtraženijih hrvatskih slikara (i to ne samo u Hrvatskoj nego i u inozemstvu) Vlahe Bukovca. Na aukciji će tako biti ponuđen Portret djevojke u rokoko haljini, ali i Portret Jakoba Franka, poznatog hrvatskog kolekcionara i novinarskog izdavača iz Osijeka, koji se u izvorima spominje i kao Jakov Frank.
Tajnoviti Portret djevojke u rokoko haljini pripada Bukovčevoj pariškoj fazi (1877.-1893.), te mu otuda signatura B. Bukovac (francuska varijanta imena Vlaho je Blaise). Poznato je i da je Bukovac rođen kao Biagio Faggioni, te će tek nakon upisa na Akademiju u Parizu pohrvatiti svoje ime i prezime, ističu u Art salonu Zagreb koji je smješten u prostoru nekadašnje galerije Ivana Meštrovića u Ilici 12.
U Art salonu napominju i da je godina 1888., kojom je slika datirana, godina kada Bukovac intenzivno slika za svojeg tada najvažnijeg naručitelja Samsona Foxa, engleskog industrijalca.
“Ne znamo tko je portretirana djevojka i zašto je Bukovac slika u haljini iz rokoko razdoblja – što, doduše, kod Bukovca nije neuobičajeno. Očigledna je, međutim, bliskost i komunikacija između slikara i modela. O naravi te bliskosti možemo samo nagađati”, ističu u Art salonu Zagreb koji su za nepoznati Bukovčev portret dobili i ekspertizu Igora Zidića, povjesničara umjetnosti i najkompetentnijeg živućeg poznavatelja djela Vlahe Bukovca, autora niza Bukovčevih monografskih izložbi.
Zidić ističe da je portret naslikan uljenim bojama na platnu dimenzija 81x68 cm, te da taj mladenački portret ukazuje na više značajki rane Bukovčeve virtuozne manire. Zidić ističe i da je Hrvatski restauratorski zavod metodom rendgenske fluorescentne spektrografije istražio sve pigmente boja na slici i utvrdio da su svi dokazani pigmenti tipični za 19. stojeće.
Na drugom portretu je vremešni gospodin Jakob Frank.
Riječ je o portretu naslikanom uljanim bojama na platnu dimenzija 64�54 cm. Slika pripada zagrebačkoj fazi (1893.-1898.), te u Art salonu Zagreb ističu da je ovdje očigledna bliskost između slikara i portretirane osobe. Ovaj je portret Bukovac obogatio i osobnom posvetom napisavši “(u) znak prijateljstva”, te potpisavši 1896. godinu.
Jakob Frank je stariji brat puno poznatijeg političara Josipa Franka, jednog od prvaka pravaške, a kasnije Čiste stranke prava.
Jakob Frank bio je tiskar i izdavač hrvatskog dnevnog lista “Die Drau” koji je u Osijeku izlazio na njemačkom jeziku, ali i poznati hrvatski kolekcionar. Frank je bio i urednik dnevnih novina koje su također izlazile na njemačkom jeziku “Agramer Tagblatt” s redakcijom u Frankopanskoj ulici u Zagrebu. U njima je surađivao i Bukovac, i to u dobrom društvu s Brankom Gavellom, Andrijom Mohorovičićem, Izidorom Kršnjavim...
Bukovčev portret Jakoba Franka, kako ističe povjesničar umjetnosti Igor Zidić u ekspertizi, u inače opsežnom katalogu svoje monografije o Bukovcu nije spomenula ni Vera Kružić Uchytil, što znači da je taj Bukovčev rad izmicao pažnji javnosti i bio nepoznat. Zidić u svojoj ekspertizi ističe da je riječ o tehnički i opservatorski vrlo svježem Bukovčevu portretu.
Vraćen duh Meštrovića
Druga dvoranska aukcija Art salona Zagreb bit će održana 1. lipnja u Ilici 12, prostoru u kojem je 14. studenoga 1933. Ivan Meštrović postavio stalnu izložbu svojih skulptura i otvorio galeriju.
Riječ je o neorenesansnoj palači koju je tvrtka Vesperium u vlasništvu obitelji Mužar vratila svojoj prvotnoj namjeni osnovavši Art salon Zagreb. Art salon Zagreb otvoren je prošlog ljeta ekskluzivnom izložbom djela Ive Dulčića, a u prosincu je održana i više nego uspješna prva dvoranska aukcija.
Ovih dana u obnovljenim prostorima Ilice 12 traje i izložba djela suvremenog hrvatskog umjetnika i člana Grupe šestorice Svena Stilinovića.
Genijalnost jednog Van Gogha,Picassa,Dalia,Kess Van Donghena,Moldrigrania je u njihovom crtanju koje je bilo ispred vremena u kojem su zivjeli,nacin zivota ,kako su mjenjali sebe i svoju okolinu,drustvo,otvarili oci sljepcima,oni su zivjeli sa svojim slikama,a genijalnost su iskazivali u obicnom zivotu i svakodnevnici da bi to prenjeli na platno u boje netrazeci perfeknu sliku jer takva nepostoji u prirodi oni su perfekcija u osobi kojima se dive mase obicni ljudi jer njihove slike se nesvidaju svima ali ipak bi ju svako htio imat.Umjetnost je investicija rizik ulozit u nepoznato talent genijalnost i poremecena psiha koja osuduje drusvo vladajucih i odabranih.Umjetnost nije diploma,ocjena takozvanih strucnjaka,umjetnost je kad mase svate ,osjete zive istu tu jer oni zive ne da uzivaju vec da se muce kako bi prezivjeli stvarajuci genijalna djela koja onda postaju besmrtna.Hrvati imaju takvog umjetnika ali nikad nisu culi za njega a kamoli da poznaju njegova djela Kovacevic naprimjer itd itd