Spektakularno arheološko nalazište antičkog Epetija, kako se sada čini, usporedivo je sa svjetski poznatim nalazištima. Dokazan je kontinuitet života još iz srednjeg brončanog doba pa do danas. Datira iz razdoblja oko 3500 godina prije naše ere, a smješteno je u samom središtu Stobreča, pokraj Splita. Nalazište je u četvrtak predstavljeno predstavnicima medija, ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek te njezinim suradnicima. Marina Ugarković, voditeljica zaštitnih arheoloških istraživanja i znanstvena suradnica Instituta za arheologiju, naglašava kako su pronađeni brojni, neprocjenjivo vrijedni i važni objekti. Osim uz prapovijesno naselje, arheolozi povezuju nađeno i uz ostatke naselja antičkog Epetija, a riječ je o prostorijama i artefaktima iz rimskog, helenističkog i kasnog antičkog razdoblja. – Ovdje je bilo drevno urbano naselje koje je postojalo nekoliko tisuća godina prije naše ere, a najvažnija je slojevitost, odnosno kontinuitet života koje smo otkrili u ovim istraživanjima – rekla je Ugarković.
Stručnjaci provode detaljna istraživanja od travnja ove godine i do sada su iskopali i istražili oko sedam stotina četvornih metara. Krajem 60-ih i početkom 70-ih godina prošlog stoljeća započeta su neka istraživanja, no bila su vrlo skromnog obujma i zaustavljena su. Znanstvenica Marina Ugarković najvažnijim smatra otkrivanje kamenog bedema iz grčkog razdoblja. Do sada su istražili oko 70 metara njegove dužine. Bedem je impresivne visine od tri metra, pa čak i viši na nekim mjestima. Zanimljivo je da je širok oko 3,5 metra i baš je to istraživačima otkrilo preznačajnu slojevitost. Na bedemu su vidljive promjene iz rimskog razdoblja, svojevrsna stabilizacija objekta pa se prema njegovim temeljima može zaključiti da se radilo o močvarnom zemljištu.
Očuvana kanalizacija
Prema pronađenoj i analiziranoj kamenoj strukturi nedvojbeno je riječ o sjajnom, gotovo senzacionalističkom otkriću, o prapovijesti, helenizmu, razdoblju kasnog Rima... Pronađeno je čak sedam keramičkih peći i, po svemu sudeći, kanalizacijski sustav iz rimskog doba. Jer, prvi put je bedem istražen do temelja! Sreća je što se nalazi na lokaciji, odnosno na prostoru koji je potpuno slobodan za istraživanja. – Riječ je sigurno o najstarijem bedemu u Hrvatskoj – poručuje Marina Ugarković dodajući kako su najvažniji tragovi prapovijesti slojevitost i iskopani materijalni nalazi koji datiraju još iz srednjeg brončanog doba. Pronađeni su bogati ostaci građevina iz doba kad je funkcionirao taj stari grad na području Stobreča.
Osim kamenih objekata, pronađena je golema količina pokretnog materijala, odnosno predmeta koji su svi fragmentirani budući da je riječ o predmetima starima više stoljeća, odnosno tisućljeća. Kronološki gledano, za sada arheolozi imaju više naglasaka – na srednje brončano doba, na starije željezno doba, zatim na kasni helenizam, 1. stoljeće naše ere te nešto predmeta iz rimskog carskog perioda. Pronašli su više od 16 tisuća ulomaka keramike, no ta se brojka iz dana u dan povećava. Radi se većinom o predmetima koje su naši preci koristili u svakodnevnom životu pa su među najvećim brojem pronađenih predmeta keramički ulomci finijeg stolnog i kuhinjskog posuđa, velikog transportnog i skladišnog keramičkog posuđa, poznatog kao amfore te pitosi, u kojima su se u antičko doba čuvale namirnice. Te su velike, okruglaste keramičke posude u kojima je bilo ulje, vino ili žito stari Grci zakopavali u zemlju ili nizali u male spremišne prostorije. Bile su visoke gotovo dva metra i poprilično široke, oko metra. Dno tih velikih keramičkih posuda, odnosno amfora, bilo je relativno usko. Pretpostavlja se da je to radi lakšeg ukopavanja u zemlju ili, moguće, u pijesak. I inače su odavno poznate takve amfore.
Uz keramičko posuđe koje datira iz prapovijesnog razdoblja, arheolozi su u proteklih šest mjeseci, otkako istražuju ovo područje, pronašli i grob sa skeletom, kalem za predivo, kosti životinjskog porijekla te ostatke mekušaca. Do sada su prikupili i napunili više od osamdeset kutija raznoraznih materijalnih dokaza. Potrebno je mnogo vremena, znanja i strpljenja da se oni obrade i analiziraju. Svi keramički nalazi na licu mjesta se ispiru, suše i spremaju u depoe.
Iz helenističkog i ranorimskog razdoblja zanimljiva je upravo pronađena velika količina amfora u kojima se čuvalo i transportiralo maslinovo ulje. Činjenica je da je pronađeno i iskopano više od stotinu čepova za amfore. Uz to, otkriveni su i ulomci košnica koje ukazuju da se u to doba proizvodio med. Nađeni su brojni sitni predmeti od metala, zatim rimski i grčki novac te neki predmeti koji govore o gospodarskim djelatnostima u to drevno doba. Primjerice, iskopani su olovni utezi za ribarske mreže kao i igle kojima su se one krpale, što govori o tome da su se ljudi iz tog vremena također bavili ribarenjem, što je bilo očekivano s obzirom na blizinu mora. Arheolozi su pronašli i niz ulomaka keramičkih svjetiljki, pa čak i dijelove nošnji. Pronađeni su dijelovi stakla, mozaika, freski, školjki, nakita...
Ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek zanimalo je jesu li arheolozi obavljali i podvodna istraživanja. Prema objašnjenjima Marine Ugarković, prije pet-šest godina pod vodstvom akademika Cambija provođena su neka istraživanja. Čini se da je površina na kojoj se nekad nalazio grad mnogo veća, no kako se radi o privatnom vlasništvu, odnosno zemljištu udaljenom samo nekoliko metara od mora, iznimno atraktivnom, logično je da su na tom prostoru izgrađene zgrade i kuće. Arheolozi su uvjereni kako se ispod tih zdanja nalaze vrijedni prapovijesni nalazi koji su jednostavno zatrpani.
VEZANI ČLANCI:
No nalazište u Stobreču sigurno je najveće nalazište helenističke keramike na splitskom području i materijalni dokaz da je u Stobreču postojalo prapovijesno naselje. Prema kazivanjima arheologa, na lokalitetu u Stobreču nedostaju kuće i ceste pa je pitanje dokle se grad koji je tu postojao protezao, odnosnu koliku je površinu zauzimao, ali za to postoji dokazani kanalizacijski sustav. Stručnjaci su obavili i geofizička ispitivanja prostora i arheolozi upravo čekaju rezultate tih ispitivanja. – Činjenica je da smo pronašli nalaze koji datiraju i prije željeznog doba te malo ulomaka iz kasnog i srednjeg brončanog doba – kaže Ugarković, a Stobrečani nazočni prezentaciji otkrivenih artefakata sretno ističu kako su stariji od Splita! Svi pronađeni predmeti u Stobreču nakon istraživanja poslani su na konzervaciju nakon čega će se fotografirati i primarno obraditi kako bi se ustanovila detaljna datacija. Bit će potrebno napraviti i komparativnu analizu s drugim nalazištima. Artefakti pronađeni u Stobreču nalaze se u Arheološkom muzeju u Splitu.
Zanimljivo je da arheološko istraživanje financira privatni investitor A. Skejić, koji je novinarima kazao kako je na području istraživanja bilo čak 89 privatnih vlasnika s kojima se uspio dogovoriti. Tvrdi kako su spremni zaštititi spektakularno nalazište od nacionalnog interesa iako će to puno stajati.
Privatni ili javni interes?
U razgovoru s arheolozima ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek podsjetila je kako su posvuda izraženi problemi privatnog i javnog interesa te kako je za sve nužan kompromis. Gotovo ista situacija godinama je prisutna i u Solinu. Stalno se nadležni susreću s različitim interesima koje treba pomiriti. – Ovo je školski primjer kako treba raditi istraživanja. Ovaj je prostor već otprije u našem registru identificiran i zaštićen jer se pretpostavljalo da će se pronaći vrijedni nalazi. Ono što su arheolozi pronašli uistinu je impresivno. Treba omogućiti daljnje istraživanje i vidjeti kako dalje. Jako je zanimljiv lokalitet i treba pristupiti zaštiti. Imamo puno lokaliteta u urbanim sredinama i arheolozi im moraju utvrditi vrijednost. Uglavnom rješenja pronalazimo u dobrim kompromisima. Postoje različiti mehanizmi, uvijek se nađe rješenje. Bitno je načelo razmjernosti, važan je interes vlasnika i interes arheologa – kazala je ministrica Obuljen Koržinek.
– Posebnost je kronologija. Epetij je dio grčke nastambine, urbanističko naselje. Monumentalni nalaz najbolje je sačuvani bedem u Hrvatskoj. Imamo nova saznanja o prapovijesti i povijesti Stobreča – zaključila je voditeljica arheoloških istraživanja Marina Ugarković.
Svaka časti kopačima! Velik i težak posao da bi izvadio fragmenate tko zna čega i pokušao složiti sliku.