Da je umjesto danskog arhitekta Jorna Utzona čuvenu zgradu Opere u sydneyskoj luci sagradio ne manje slavni kanadsko-američki arhitekt Frank Gehry, svijet se ne bi uzbuđivao. Utzonovu Operu proslavile su velike krovne forme nalik na jedra. Učinile su je jednom od najpoznatijih zgrada na svijetu, općim mjestom kulture, zaštitnim znakom Sydneya i svjetske kulture uopće. Frank Gehry po svojim razigranim formama ne zaostaje za Utzonom.
Zapravo mu prethodi u slobodi oblikovanja. Obožava razigrane oble forme pa si je dao oduška i u projektu nove zgrade Muzeja suvremene umjetnosti upravo otvorene u Parizu. Sudeći po polemikama o novoj zgradi Muzičke akademije u Zagrebu, tu bi i Utzon i Gehry, ili nedajbože Zaha Hadid, bili pokopani. No Pariz slavi novi arhitektonski događaj. Kuću je naručila Fundacija Luis Vuitton, čiji je vlasnik modni mogul LVMH Bernard Arnault, stari gospodin koji zna zašto ga oduševljavaju kvalitete Franka Gehryja. Zgrada broji 11 galerijskih dvorana. Tu će biti smještena golema Arnaultova privatna zbirka umjetnina. Jasno se to naznačava i amblemom LV na fasadi koji mediji uspoređuju s velikim svjetlucavim brošem.
Krov čine staklena oplošja također nalik na jedrilje. Francuski ga je predsjednik Hollande nazvao čudom kreativnosti, inteligencije i tehnologije. No važne su ocjene stručnjaka koji tu prepoznaju preplet nautike i prirode, odvažnih rješenja koja zahtijevaju složene softverske procjene i zaigranosti dječjeg parka! Internet nam pruža uvid u mnoga Gehryjeva djela. Njegovi obli oblici čista su radost oku. Gehryjeva magija opet je ovdje, pišu mediji. Jednako su ga slavili kad je 1997. projektirao Muzej Guggenheim u Bilbau. Bio je prekretnica u suvremenoj arhitekturi, na čijim je zasadama sada nastao LVMH-ov pariški muzej suvremene umjetnosti. Brojna su mu djela još u gradnji. Primjerice Guggenheimov muzej u Abu Dhabiju. Ne zovu ga uzalud zvijezdom, celebrityjem u arhitekturi. Ne pomaže mu kad se buni protiv takvih populističkih naziva. Jer je zvijezda.