Jozo Kljaković

Freskama je oslikao palače, crkve i ložnicu prijatelja Meštrovića

Freskama je oslikao palače, crkve i ložnicu prijatelja Meštrovića
04.12.2009.
u 15:45
Dugo se šutjelo o slikaru Jozi Kljakoviću, gotovo da je pao u zaborav, a mnogi su gledali u njegove slike i freske, prolazili mimo njih ne zanimajući se za autora.
Pogledaj originalni članak

Dugo se šutjelo o slikaru Jozi Kljakoviću, gotovo da je pao u zaborav, a mnogi su gledali u njegove slike i freske, prolazili mimo njih ne zanimajući se za autora. Podsjećanje na raskošno slikarsko djelo Joze Kljakovića ovih je dana aktualizirano retrospektivnom izložbom koja sa stotinu djela pokazuje različite faze umjetnikova stvaralašta, a otvorena je u Galeriji Klovićevi dvori do 24. siječnja iduće godine. Zagrebačke galerije i zbirke konačno surađuju, pa uz 120-tu godišnjica Kljakovićeva rođenja i 40-tu smrti, u njegovoj kući na Rokovu perivoju 4 (gdje se organiziraju likovni tečajevi), otvorena za javnost Memorijalna zbirka Kljaković.

 Freske u ložnici prijatelja

 Kao podsjećanje na veliko prijateljstvo između suvremenika Kljakovića i Ivana Meštrovića, u Atelieru Meštrović na Gornjem gradu podsjetili su da se u njihovu prostoru u Mletačkoj 4, nalaze i freske koje je slikar naslikao na svodu Meštovićeve ložnice kao dar prijatelju. Zarana je Kljakovićev talent uočio u Solinu arheolog Bulić. Studirao je kod Bukovca na Akademiji u Pragu, potom u Rimu, Ženevi i u Parizu. Bio je profesor zidnog i dekorativnog slikarstva na ALU u Zagrebu (1921. do 1943.). Religiozni ciklusi fresaka nalaze se u crkvi sv. Marka u Zagrebu, u Vranjicu, u Boki Kotorskoj, te u zavjetnoj crkvi u Biskupiji kod Knina. Mnogo je njegovih slika (ulja na platnu) razasuto po raznim privatnim zbirkama diljem svijeta, u muzejima i galerijama. Petra Senjanović kao autorica retrospektive u izložbu je uklopila i brojne karikature suvremenika, te fotografije mozaika s pročelja Papinskog Zavoda sv. Jeronima u Rimu.

 Zavod sv. Jeronima

 Odbio je služiti vojsku, pa je Kljaković stigao u Rim 1943. godine. U to vrijeme imao je svu potrebnu logistiku za izradu mozaika na pročelju Zavoda. Poslije je otišao u Argentinu, tako da je kao istinski domoljub i antikomunist, u emigraciji proveo 25 godina. Slabašna zdravlja i gotovo slijep vratio se u Zagreb 1968. godine, gdje je umro godinu kasnije.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

OB
-obrisani-
16:27 04.12.2009.

Jos jedan ustasa koji je promijenio zanat. kazu da sad i Gotovina ide njegovim stopama ... pljuc!