Kada danas netko razgovara s Draženom Ferenčinom, koji je nedavno dobio i drugi mandat kao ravnatelj Dramskog kazališta Gavella, lako će se zabuniti. On zvuči kao inženjer građevinarstva, a ne kao ugledni redatelj. No to su mu donijeli potresi koji su zadesili Zagreb i Banovinu, a koji su posebno pogodili upravo Gavellu. To je kazalište, naime, i prije korone i potresa bilo veliko gradilište, ali u njemu se živjelo i radilo, dok je publika ulazila na sporedni ulaz za glumce. A onda se dogodila katastrofa, kojoj se na sreću, nazire kraj.
"Ipak se kreće!" Parafraziram, svjesna da nismo u svemiru, ali radovi konačno kreću s mrtve točke. Što se napravilo i što od radova još predstoji?
Izgradnja je počela 16. studenoga 2017. i do danas su se izmijenila dva izvođača radova. Prva tvrtka završila je u stečaju, slijedio je drugi natječaj i u siječnju 2021. izabran je novi izvođač radova. Do danas je, prema mojoj procjeni, napravljeno 90% građevinskih radova i 60% radova na opremanju. Nova dvorana već ima svoju konturu, ostalo je spojiti grijanje i hlađenje dvorane, glavni razvodni ormar električnih instalacija, stakla na velikim protupožarnim vratima, pokretna vrata na ulazu u atrij, konzervatorski radovi, ličilački radovi... Kad je riječ o opremanju dvorane, montiraju se tzv. kazališni cugovi, propadalište, spajaju se regulacijski ormari rasvjete... Nabavljene su modularne platforme, plesni podovi, mikrofoni, ozvučenje, videosustav, rasvjetna tijela...
Naravno, u međuvremenu su se dogodila i dva potresa – zagrebački i petrinjski, u njima je upravo Gavella od svih zagrebačkih kazališta najviše oštećena?
Sanacija oštećenja od potresa velike dvorane i pozornice GDK Gavella započela je 25. studenoga prošle godine i trenutačno je u prvoj fazi, sanaciji konstrukcije, koja će omogućiti slobodan ulazak djelatnika kazališta i publike u veliku dvoranu. To bi trebalo biti gotovo do kraja svibnja 2022.
Uvijek kada sam u blizini malo zavirim u vaše dvorište. Čini se da još ima jako puno posla. Hoćemo li na početku sezone 22./23. sjesti u obnovljenu veliku dvoranu Gavelle i gledati komorne predstave u novoj, maloj dvorani?
Da, posla još ima, no ako investitor, a to je Grad Zagreb, bude uredno podmirivao obaveze prema izvođačima radova, vjerujem da su to izgledni rokovi.
Koliko će ovo konačno uređenje dovesti do procvata programa, tj. kakav je repertoarni plan na temelju kojeg ste dobili i drugi mandat na čelu ovog kazališta?
Nema tog građevinskog zahvata koji će jamčiti procvat umjetničkog programa. Svaka umjetnost živi samo koliko se traži. Svaki plan repertoara je potraga. Zamislio sam repertoar koji će ostati otvoren širokom spektru stilsko-izražajnih sredstava te sadržajno obuhvatiti veliku paletu tema, ali i ostati vjeran viziji Branka Gavelle. Dramatičarova riječ, scenski dočarana i glumčevim govorom oživljena, i dalje predstavlja temelj Gavelle. Smatram da je poticanje hrvatskih pisaca i dramatičara na aktivno sudjelovanje u nastajanju predstava temeljna naša smjernica. Od 2023. do 2026. godine Gavella – vjerujemo kao obnovljeno kazalište s dvije dvorane – željelo bi gledateljima ponuditi repertoar koji će sadržavati svjetske dramske klasike i suvremen pogled na klasična djela hrvatske dramske književnosti, svjetske tekstove sadašnjeg dramskog trenutka, kao i djela naših suvremenih dramatičara. Programski plan zahtijeva, osim prostorne, i odgovarajuću financijsku stabilnost Gavelle, čemu se trenutačno možemo tek nadati. No s kapacitetima teatra i brojnim ansamblom željnim ambicioznih predstava, nužno nam je promišljati budućnost kao da je navedeno – moguće.
Koliko ovim uređenjem raste standard i udobnost samih glumaca od garderoba do scene?
Pomoćne prostorije za garderobu, šminku i frizuru nisu u ovom projektu. No kad obnova bude dovršena, Gavella će imati veliku scenu, Scenu 121, atrij... To će nam omogućiti, osim redovite produkcije novih naslova i igranja starih, da organiziramo promocije knjiga, okrugle stolove, koncertna čitanja tekstova, glazbena i multimedijalna događanja...
Jeste li razmišljali o neophodnom pomlađivanju, ali i povećanju glumačkog ansambla koji će trebati za kazalište s velikom i komornom scenom?
Imamo zaposlena 44 dramska umjetnika, s odlascima nekih glumaca u mirovinu doći će i do zapošljavanja mlađih. U tome će važnu ulogu imati suradnja s ADU, a Scena 121 bit će prostor za produbljivanje te suradnje. Kad novi scenski prostori zažive, bit će dovoljno posla za sve. Problem će nam biti manjak tehničkog osoblja i svakako bi nam dobro došao još jedan dramaturg.
Gavelli se mora priznati da nije posustala ni kao beskućnik. Kako ste zadovoljni premijerama koje je kazalište uspjelo realizirati gostujući po cijelom gradu, od tunela pod Gričem, preko Laube do Travnog?
Preuzeo sam mandat ravnatelja u listopadu 2018., kad je završetak radova na rekonstrukciji i izgradnji male scene već kasnio godinu dana. Gavella je bila napola gradilište, a napola teatar. No održavali smo ritam premijera, igrali "Kiklopa", "Gospodu Glembajeve", "Hotel Zagorje"... Nitko nije mogao predvidjeti pandemiju i potres, ali nismo se predali, na čemu sam posebno zahvalan svim djelatnicima. Pronašli smo alternativne prostore, praizveli neke neuobičajene predstave za neuobičajene okolnosti, selili se od Laube ("Zagreb 2020"), preko tunela Grič ("Obavezan smjer"), dvorišta ALU, do CKT-a ("Čovjek Jastuk") i KUC-a Travno ("Posjet stare dame"), radili smo po pozornicama izvan Zagreba. Ono što nas itekako veseli brojne su nagrade, priznanja struke i odlične reakcije kritike i publike na naše predstave iz tog perioda. Gavella je nakon potresa i tijekom pandemije, uz smanjene dotacije, uspjela realizirati odlične i nagrađivane predstave, koje nisu bile puko odrađivanje zacrtanih programa, već umjetnički angažirani odgovor na vrijeme u kojem se nalazimo. Pokazalo se da je Gavella iznimno vitalno kazalište.
Osjeća li se umor od čekanja ili se konačno vidi svjetlo na kraju tunela?
Rekao bih da, umorni od čekanja, vidimo svjetlo na kraju tunela. Za Gavellu je u protekle dvije godine "svijet bio pozornica", a u idućem razdoblju napokon će biti prilike da Gavellina pozornica prikaže svijet.