Hektično genijalan, kakav je bio i um Nikole Tesle, postav je multimedijskog projekta “Nikola Tesla – Mind from the Future” koji se otvara 25. studenog u HDLU.
Na tragu Tesline vizije, autorski je to rad Helene Bulaje Madunić, ali i rezultat rada grupe domaćih i inozemnih autora koji spajaju znanost i umjetnost. Prikaz Teslina životnog puta potpuno je transformirao dom HDLU, ciljano odabran za ovaj postav. Naime, kreirao ga je Ivan Meštrović, Teslin veliki prijatelj, a kružni oblik zdanja zacijelo je inspiriran Teslinim zavojnicama, što je sve u spoju odličan uvod u proslavu 80. godišnjice njegove izgradnje.
Prostorom dominira 12 metara visoka metalna skulptura Tesle, rad Nikole Vudraga. Posjetitelj ulazi u Lobby tzv. hotela Attraction, a potom i u Teslin život kroz pet narativnih scena (Knjižnica, Europa, New York, Teslopolis i Radio Dream) na izradi kojih je posljednjih godinu i pol radilo tristotinjak ljudi, a sama autorica ideju je osmišljavala desetak godina. Izložbu prati i dvojezični audiovodič u naraciji autorice.
– Kad sam prije 11 godina pokrenula transmedijski projekt “Mechanical Figures_Inspired by Tesla”, nije mi ni na kraj pameti bilo da ću najveću amplifikaciju te ideje doživjeti u HDLU. Po mojem mišljenju, Tesla je prvi spojio umjetnost i znanost u funkcionalnu cjelinu. Koristio je umjetničke metode izražavanja kako bi, jednostavnim rječnikom, prodao patente i stvorio svijet u kojem živimo. Kad je on napravio jedan korak, dogodilo se sto koraka. Pitam se kakav bi bez Tesle bio New York danas. Razgovarala sam s umjetnikom koji je upoznao Teslu dok je bio dječak. I kad mi je govorio kako je bio fasciniran tim čovjekom, koji je išao od gradilišta do gradilišta i gledao kako se New York pretvara u polje hiperkreativnosti, postalo mi je jasno da 40 godina promatrati kako nastaje umjetnost može samo netko tko je i sam umjetnik – kaže autorica.
U sklopu izložbe prostor su dobili živući klasici suvremene umjetnosti poput Marine Abramović, Terryja Gilliama i Andyja Serkisa koji govore o Tesli, a glavni je prostor Teslina soba koja kombinira film, kazalište i galerijski postav. Izložen je u njoj instrumentarij Karlovačke gimnazije na kojem je Tesla vidio na koji se način proučavao elektricitet tog doba, nastavnički imenici, školska klupa...
Oživljen je Smiljan, špilja Samograd, eksponat majskih buba ili hrušteva od kojih je kao dječak napravio prvu turbinu što upućuje na to da genijalci posjeduju magnet za razotkrivanje viših znanja iz prirode. Put ga potom vodi u Europu u kojoj se tada rađa umjetnost animacije, pa u Ameriku, u New York pun siromašnih migranata, slijedimo ga na putu od kopanja kanala do blještave raskoši čija je krajnja točka slavoluk Stanforda Whitea, Teslina velikog prijatelja.
– Na lokacijama u New Yorku na kojima je Tesla živio danas više nema njegovih tragova, ali oni su inkorporirani u život. Ostavio je trag u iskrenju, a ne u monumentu i svatko tko upali prekidač zapravo je osvijetlio spomenik Tesli – kaže autorica koja želi da posjetitelj ulaskom na izložbu uđe u novu dimenziju stvaranja i poželi na izložbi provesti čitav dan. Nakon Zagreba, najavljeno je gostovanje u gradovima u kojima je Tesla živio – Budimpešti, Parizu, Pragu i New Yorku, a 2020., nadaju se EXPO-u u Dubaiju.
Tesla je bio čudak!