Gospođa Jasna živi za knjige

Posljednjih godina sasvim sigurno svaka se druga knjiga koja se predstavlja u Zagrebu predstavlja u gostoljubivoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Preradovićevoj ulici. Uz sve zaposlenike ove iznimno posjećene knjižnice, zasluge za to pripadaju i njezinoj dugogodišnjoj voditeljici, doktorici znanosti i autorici knjige “Narodna knjižnica – središte kulturnog i društvenog života” Jasni Kovačević.

Knjigu koja je nastala iz doktorske disertacije Jasne Kovačević nedavno je objavila Naklada Ljevak, a uredila Nives Tomašević.

I kada je knjiga Jasne Kovačević predstavljana u Ogrizoviću ove srijede popodne, dogodilo se to između dva važna kulturna događanja, čitanja poezije u organizaciji hrvatskog PEN-a u povodu Dana pisaca u zatvoru i predstavljanja nove knjige Dunje Detoni Dujmić “Mala noćna čitanja”.

Pisci, novinari i političari

Tako je to u Ogrizoviću već godinama, jedan događaj slijedi drugi, a tu je onda već i onaj treći. Kod Jasne na predstavljanje dolaze svi, i političari, pisci, prevoditelji, pjevači, slikari, gospodarstvenici, novinari, glumci, liječnici, odvjetnici, ilustratori, nakladnici... Ljudi koji pišu knjige za male, ali i oni koji pišu i knjige za velike, organizatori najrazličitijih festivala i događanja, a vrata knjižnice otvorena su čak i za one ljude koji se u ime neke udruge žele obratiti javnosti s nekim društveno važnim problemom. Stoga i ne čudi da je književnik Ivica Prtenjača, koji u Ogrizoviću već desetak godina vodi nedjeljnu tribinu Kave i kolači (i to umjesto prerano preminulog književnika Sime Mraovića), knjižnicu Bogdana Ogrizovića nazvao najvažnijom knjižnicom u ovom dijelu Europe koja uvijek ima širom otvorena vrata.

Stručne pohvale knjizi uputila je profesorica Ivana Hebrang Grgić, posebno istaknuvši autoričino istraživanje provedeno baš u Ogrizoviću. Iz tog se zanimljivog istraživanja može doznati da čak trećina posjetitelja Ogrizovića nije učlanjena u knjižnicu, nego tu dolazi na tribine, na učenje ili pak dovodi djecu na igranje, u omiljenu igraonicu smještenu uz velike staklene prozore.

Ljepota prošlih vremena

A kako se doista brojna publika informira o događajima u knjižnici? Prema istraživanju, na prvom su mjestu plakati i leci, a tek onda internet i društvene mreže te prijateljska komunikacija. Knjižnice su pomalo i staromodna mjesta, rekao je Ivica Prtenjača. I zbog toga ih volimo.