Od 2. siječnja ove godine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti više nema račun u nekoj od hrvatskih poslovnih banaka, nego je sredstva preselila na račun koji je dio računa državnog proračuna. Dio članova Akademije smatra da je tim činom HAZU izgubio financijsku samostalnost te je o promjenama u načinu poslovanja vrlo intenzivno raspravljao na redovitoj skupštini 12. travnja ove godine.
Imali poseban status?
– Iz analize relevantnih propisa, i to Zakona o proračunu i pratećeg pravilnika za provedbu Zakona ne proizlazi da je Hrvatska akademija ovime izgubila financijsku samostalnost. Isti račun kao i HAZU imaju i drugi proračunski korisnici, a da nismo izgubili financijsku samostalnost, potvrđuje i naše četveromjesečno poslovanje – tvrde iz HAZU, čije vodstvo, kao što se čini, ima odličnu suradnju s Vladom Andreja Plenkovića, koji je s polovicom Vlade bio na prošlotjednoj proslavi Dana HAZU.
Doduše, zaključak skupštine HAZU od 12. travnja jest da se u kontaktima s Vladom i Ministarstvom financija pokuša izboriti poseban status Akademiji kako bi zadržala samostalni račun koji je imala desetljećima.
– HAZU i dalje ima svoj račun, ali sada kao dio računa državnog proračuna. Na tom se računu vode financijska sredstva Hrvatske akademije stečena iz državnog proračuna (oko 80% svih prihoda) i iz svih drugih izvora. Ne miješaju se sa sredstvima drugih proračunskih korisnika ni sa sredstvima države, nego ostaju evidentirana na Akademijinu računu. S njima slobodno raspolaže samo Akademija. Taj je račun otvoren na temelju odredbi članka 60. Zakona o proračunu koji na to obvezuje sve proračunske korisnike i ne propisuje nijedan izuzetak. Proračunski korisnici postupno ulaze u takav pravni režim računa, a kako Hrvatska akademija čini poseban razdjel u državnom proračunu i ne potpada pod Ministarstvo znanosti i obrazovanja, nego se financira izravno iz državnog proračuna, došla je na red za otvaranje tog računa istodobno kad i drugi korisnici koji čine razdjele – tvrde nam u HAZU. Istodobno nas uvjeravaju da su članovi Akademije bili upoznati s promjenama u načinu financijskog poslovanja Akademije.
– U proteklim mjesecima to je raspravljeno dva puta na Predsjedništvu Akademije, u svim razredima i na nedavno održanoj skupštini Akademije 12. travnja – kažu nam u HAZU te tvrde da se o tom problemu neće raspravljati na skoroj izbornoj skupštini, na kojoj je izbor novih članova Akademije jedina točka dnevnog reda. A što je sa sredstvima Zaklade HAZU?
– Zaklada HAZU nije proračunski korisnik te za nju nije propisana obveza držanja računa kao dijela računa državnog proračuna – odgovaraju iz Akademije, što znači da je Zaklada HAZU zadržala svoje račune pri poslovnim bankama.
Uvjetno mišljenje
Da je posebnom računu Akademije odzvonilo, bilo je jasno još u travnju prošle godine kada je u izvješću Državne revizije, koja je poslovanju HAZU dala samo uvjetno mišljenje, izrijekom pisalo da je Akademija bila obvezna do konca 2016. zatvoriti račun u poslovnoj banci i svoje poslovanje u cijelosti prenijeti na račun državnog proračuna. Državni su revizori napisali da bi se time Akademiji olakšalo praćenje i evidentiranje vlastitih i namjenskih prihoda i primitaka te rashoda, ali i da bi se smanjili troškovi bankarskih usluga.
Kao što se zna, sadašnja uprava HAZU, kojoj je na čelu već osmu godinu akademik Zvonko Kusić, ima mandat do kraja ove godine pa je Akademija pred izborom novog vodstva. Predsjednik Kusić je javno pred akademicima izjavio da je njegov prijedlog za nasljednika akademik Velimir Neidhardt. Znameniti hrvatski arhitekt Velimir Neidhardt potpredsjednik je HAZU i jedan od najbližih Kusićevih suradnika, ali i predsjednik Upravnog vijeća Zaklade HAZU. Lako je moguće da će do izborne skupštine za novo vodstvo dobiti jakog protukandidata.
Trebalo bi biti pravilo da su djela pojedine osobe, a ne preporuke uvjet za članstvo u HAZU............