U hrvatska kina napokon je stigao \"Hobit: Neočekivano putovanje\", prvi od ukupno tri filma kojima će redatelj Peter Jackson oživjeti kultnoga \"Hobita\" J.R.R. Tolkiena, roman koji je prethodio još poznatijoj trilogiji \"Gospodar prstenova\".
Onima koji su čitali Tolkienove knjige poznato je da je \"Hobit\" mnogo nevinije, više \"dječje\" štivo od \"Gospodara\", u kojem se prvi put pojavljuju neki od ključnih likova iz kasnijih knjiga, a upoznajemo i prsten koji može podariti nevjerojatne moći te niz problema onome tko ga nosi. Iako ga mnogi smatraju tek uvodom u \"Gospodara\", \"Hobit\" je autonomno djelo u kojem postoji dovoljno uzbuđenja za vrlo pošten fantastični film, ali ne i za tri nastavka od ukupno devet sati trajanja, na koliko je Jackson razvukao Tolkienov predložak.
Imperativ nastavaka
U filmskom svijetu, naime, postoji nepisano pravilo da je jedna stranica scenarija ekvivalent otprilike jednoj minuti filma, a uzevši u obzir da Tolkienov prvi roman ukupno ima tristotinjak stranica, jasno je koliko je scenarističkog \"rastezanja\" bilo potrebno da se iz predloška izvuku čak tri trosatna filma. U tome je pomoglo troje koscenarista. Već provjerenoj ekipi koja je radila na \"Gospodaru prstenova\" pridružio se redatelj \"Panova labirinta\" Guillermo del Toro. Svim svojim trudom ipak nisu uspjeli prvu trećinu knjige pretvoriti u nezaboravan film kakvi su bili \"Gospodari prstenova\", u čijem se slučaju radilo o puno sadržajnijim knjižurinama koje nisu lomljene u nepotrebne nastavke, što diktiraju novi hollywoodski trendovi – sjetimo se posljednjeg \"Harryja Pottera\", ali i \"Sumrak sage\" u svojih bezbroj dijelova.
Ruku na srce, bogatstvo Tolkienove mašte ne može se mjeriti s plitkim vampirskim ljubićima Stephenie Meyer, no eksploatacijski sistem hollywoodske mašine pristupio im je na isti način: produkcijom što više proizvoda koji se može što bolje utržiti. U tome će profitirati onaj dio fanova koji će uživati u opsežnim prikazima svakog, i najmanjeg dijela knjige \"Hobit\", no takva datost vidljivo je limitirala kreativni dio ekipe, prisiljene da iz malo proizvede mnogo.
Žele preoteti zemlju
Podsjetimo, priča \"Hobita\" prati Bilba Baginsa (Martin Freeman), hobita u čiji dom nenajavljeno upada čarobnjak Gandalf (Ian McKellen), tvrdeći da će njegov provalnički talent biti od ključne važnosti u pohodu na planinu Erebor. Radi se o drevnoj zemlji patuljaka, koju nastanjuje krvožedni zmaj Smaug, a trinaestorica patuljaka, s kojima Gandalf putuje, nadaju se pokoriti zmaja, oteti mu blago i vratiti zemlju svojih predaka.
Iako potpuno neiskusan u borbi, Bilbo se priključuje družini, prvi put izlazeći iz svog sela tek negdje na trećini filma, kad kreće akcija u kojoj se podjednaka važnost pridaje prijelomnim događajima poput otimanja prstena od Golluma, ali i minornim dijelovima radnje, u konačnici dajući suviše jednoličan, iako vizualno superioran film.
Inače, \"Hobit\" je u kina došao u čak pet različitih formata, među kojima je i HFR 3D sa čak 48 sličica u sekundi (kinostandard je 24). Gledan u HFR-u, film izgleda poput impresivne, superdetaljne kompjutorske igrice. Dvosjekli je to mač jer se gubi dojam realiteta, a prije nego što vas fascinira broj sličica u minuti, ne zaboravite da je ljudsko oko previše tromo da bi izvuklo maksimum iz nove tehnologije!
Del Toro je jedan od scenarista. Odustao je od reziranja.