Hrvatska riznica skrivena 
je u Glini

Josip Jelačić, Ivan Trnski, Petar Preradović, Josip Runjanin, Ante Kovačić – rijetko se koji hrvatski grad može pohvaliti da su u njemu živjeli i djelovali takvi hrvatski intelektualci. A svi oni, i mnogi drugi, svoj su trag ostavili u Glini – gradu koji sada nastoje brendirati kao "Riznicu nacionalnog identiteta". Prvi pisani dokument Glinu spominje 1284. godine, a za razvoj hrvatskog nacionalnog identiteta najvažniji je događaj osnutak 1. banske pukovnije vojske Habsburške Monarhije 1745. koja će tu biti stacionirana idućih gotovo stoljeće i pol.

– Vojska je u Glinu donijela visoki, obrazovani, kadar, koji je u to vrijeme svuda bio nositelj kulture i inteligencije – kazuje nam gradonačelnik Gline Milan Bakšić koji najavljuje za iduću godinu i početak gradnje Referentnog centra za istraživanje Vojne krajine.

Ništa nije slučajno

Referentni centar smjestit će se u jedan od mnogih napuštenih, ali reprezentativnih objekata koji su u Glini ostali kao simbol nekadašnjih zbivanja u središtu Banovine. Riječ je o zgradi iz povijesne utvrde smještene na sadašnjem Trgu Petra Krešimira 4. No, nije slučajno da je 1. banska pukovnija smještena upravo u Glini s obzirom na njen geografski položaj i obližnju tursku granicu, a o političkoj važnosti Gline govori i podatak da je tu 4. rujna 1737. zasjedao Hrvatski sabor.

Zanimljiva je i činjenica da je u Glini 1759. utemeljena prva slobodnozidarska loža u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe. Osnovali su je upravo vojnici koji su sudjelovali u tzv. Sedmogodišnjem ratu, a glavnu ulogu pri tome je imao grof Ivan Drašković. Masonska loža zvala se „Ratno prijateljstvo" i pokrivala je područje južno od Beča, Hrvatske sve do Albanije. Loža je djelovala do 1795. kada su zabranjene masonske aktivnosti u Austriji.

– Svi u Hrvatskoj, kada im spomenemo Glinu, znaju vjerojatno za bana Jelačića i himnu, no ne znaju da je ilirski pokret u Glini bio iznimno jak – ističe Bakšić. Pukovnik Josip Jelačić boravio je u Glini od 1841. do početka 1848. i upravo je u ovom gradu dočekao i imenovanje za hrvatskog bana i generala. U razdoblju njegova glinskog djelovanja i zapovijedanja pukovnijom Glina doživljava najveći kulturni i nacionalni procvat. Njegovi su časnici Ivan Trnski i Petar Preradović. U njegovo vrijeme u Glini je uglazbljena i hrvatska himna „Lijepa naša".

Kadet u glinskoj Pukovniji, 25-godišnji Josip Runjanin, 1846. uglazbljuje pjesmu „Horvatska domovina" Antuna Mihanovića. Pjesma je postala popularna među vojnicima koji su je ubrzo prihvatili kao domoljubnu pjesmu te se ona proširila u ostale dijelove Hrvatske. Kao hrvatska himna će, doduše neslužbeno, biti prvi put navedena 1891. Himna je skladana u tzv. Peleševoj kući gdje je boravio Runjanin. Kuća jednog od najbogatijih tadašnjih trgovaca Vojne krajine sada je u privatnom vlasništvu, a tada je, kao najveća i najljepša, bila mjesto okupljanja časnika i vojnika.

– Nadamo se da će država pokazati interes i otkupiti taj objekt kojeg bi onda pretvorili u Kuću hrvatske himne. Uz to bi vezali i ideju glinskog povjesničara Igora Mrkalja o uspostavi Festivala himni u Glini – dodaje glinski gradonačelnik. Vojna krajina ukida se 1873., no Glina ostaje snažno trgovačko i gospodarsko sjedište. U njoj je posljednje godine svog života proveo poznati hrvatski književnik Ante Kovačić i tu je vodio odvjetnički ured, a vjeruje se da je upravo tu nastalo i njegovo najpoznatije djelo, roman „U registraturi".

Otprilike u to vrijeme uređuje se ponovno i središnji park u Glini u kojem je platane zasadio i ban Jelačić. Gradske vlasti od parka žele napraviti Povijesni paviljon bana Jelačića i hrvatske himne. Planiraju i Muzej u zgradi stare pošte gdje bi svoje mjesto mogli naći i nalazi iz nedavnih arheoloških istraživanja glinske okolice pri kojem je na ovom području utvrđeno neprekidno naseljavanje dulje od 5000 godina.

Glumci i ZAVNOH

U pogledu konstantne naseljenosti ovog područja zanimljiva je informacija kako je Glina najzapadnije mjesto nalaza stećaka. Ni novija povijest Gline nije ništa manje značajna. U Glini je rođen Zlatko Šulentić, poznati slikar. Namjera je prizemlje sadašnje stare škole preurediti u Gradsku galeriju koja će nositi njegovo ime. Rođeni Glinjani su i hrvatski skladatelj Natko Devčić, pijanist Branko Sepčić i njegov brat Bogdan Sepčić – folklorist i skladatelj, zatim kipar Simeon Roksandić te Pjer Križanić, možda najpoznatiji karikaturist iz vremena bivše Jugoslavije. Za 2. svjetskog rata u Glini je 18. studenog 1944. osnovana SKD "Prosvjeta" kao kulturna ustanova Srba u Hrvatskoj, a u to vrijeme djeluje i poznata Centralna kazališna družina pri ZAVNOH-u.

U njoj sudjeluju glumci poput Augusta Cilića i Joze Laurenčića, Irene Kolesar, ali i 17-godišnjeg Pere Kvrgića. U siječnju 1944. u Glini se održava i Kongres liječnika Narodnooslobodilačke fronte Hrvatske, kao jedini kongres liječnika u okupiranoj Europi. Nedugo zatim, u kolovozu 1944. tu se održava i Prvi kongres pravnika antifašista Hrvatske kao i 1. zemaljsko savjetovanje prosvjetnih radnika Hrvatske, kao prvo takvo u Jugoslaviji. U Glini nedalekom Gornjem Viduševcu formalno je i završen Domovinski rat i akcija Oluja, 8. kolovoza 1995., predajom 21. kordunskog korpusa tzv. RSK.

>> Hrvatska još čeka umjetnika 
koji će uvjerljivo komemorirati otvorene rane Domovinskog rata