Iako prodaja knjiga nije u fokusu pulskog sajma knjiga i autora koji je jučer zatvorio svoja vrata, nije niti nevažna. Tako je najprodavanija knjiga na sajmu koji je i ove godine preživio invaziju iznimno pažljive publike na biranim programima “Predsmrtni dnevnik” nepoderiva polemičara Igora Mandića. Do subote navečer prodano je 175 primjeraka te Mandićeve knjige koja je izazvala i veliku pozornost na zagrebačkom Interliberu, a sljedećeg će tjedna imati i zagrebačko predstavljanje.
Već otisnuto drugo izdanje
VBZ već je otisnuo drugo izdanje, a smiješi im se i treće. Druga najprodavanija knjiga nova je memoarska proza “Poslije kiše” Rade Šerbedžije, a među deset veličanstvenih ušli su i Kristian Novak i Ivica Prtenjača. Nagradu publike Libar za vajk osvojila knjiga Orhana Pamuka “Čudno je mojoj glavi” u izdanju Vuković & Runjić.
S velikim je interesom publika pratila i podtemu sajma Hercegovina čita. A pri kraju sajma, zvijezda tog programa bio je jedan crkveni velikodostojnik: episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije nije samo vladika nego i pisac, pa je objavio i nekoliko proznih knjiga, među kojima i zbirku kratkih priča “Preko praga”. Citirajući Andrića, episkop je rekao da svuda u svijetu ljude budi buka, a jedino ih u Hercegovini budi svjetlost. Za Hercegovce je rekao da su plahoviti i eksplozivni te da zatvorenost dovodi i to toga da čovjek iracionalno eksplodira.
Je li Hercegovina cjelovita?
Glumac Goran Bogdan, koji već petnaest godina organizira West Hercegovina Fest, rekao je da uz dobrotu u Hercegovini ima i isključivosti te da za njega postoji jedna Hercegovina, iako u stvarnosti postoji srpska, hrvatska i bošnjačka Hercegovina.
– Kad u nešto zaroniš, ništa drugo ne vidiš. Kunemo se u mudrost, a ubi nas strah. Moj rodni grad nagrdismo križevima, grbovima... Demonizirajući neprijatelja, ubismo sebe – rekao je Bogdan.
Iznimno je zanimljiv bio i program A propos posvećen francuskoj i frankofonoj književnosti koji je vodila Nataša Medved.
Tu smo imali privilegij upoznati dvije mlade francuske autorice, Maryam Madjidi iranskog porijekla koja je za roman “Marx i lutka” dobila Goncourtovu nagradu za prvi roman te Kaouther Adimi, rođenu u Alžiru, dobitnicu nagrade Renaudot des Lycéens za svoj treći roman “Naša blaga”. Tako se u Puli trasira i kreira europska i svjetska literarna budućnost te Hrvatsku otvara svijetu, a svijet Hrvatskoj.
Ako je i iz Pule previse je.