Babić, Herman, Tišov, Crnčić, Svečnjak, Kovačević, Režek... impresivan je popis djela u “Zbirci Antuna i Anke Gottlieb” koju je darovala njihova kći Natalija Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti i koja je prvi put predstavljena javnosti na izložbi koja je u petak otvorena u Strossmayerovoj galeriji starih majstora.
Dvadesetak slika, zajedno s nekoliko komada antiknog namještaja, dopremljeno je iz SAD-a gdje živi Natalija Matovinović, rođena Gottlieb, i bit će od sada u zbirci HAZU te će publika u Hrvatskoj nakon gotovo čitavog stoljeća od kada su nastala, vidjeti dosad nepoznata djela nekih od najznačajnijih umjetnika 20. stoljeća. Ugledna liječnička obitelj Gottlieb, kako ističe predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, zadužila je hrvatsku medicinu, a ovom donacijom i kulturnu baštinu.
Medicina i umjetnost
– Postoje dvije paralelne priče povezane s tom obitelji, jedna je medicinska, a druga umjetnička. Medicinska počinje s Albertom Gottliebom, djedom Natalije Matovinović, koji je bio prvi doktor u Vukovaru, a njegov sin i njezin otac Antun također je bio liječnik, istaknuti zagrebački kirurg. Radio je u sanatoriju gospođe Berger poznatom i kao Gottliebov sanatorij, za koji znaju mnogi stari Zagrepčani, a poslije rata bio je šef kirurgije u Vinogradskoj bolnici. Njegova supruga Anka bila je poznata operna pjevačica, dok je Natalija pijanistica – ističe akademik Kusić koji je, kako otkriva, đak njezina supruga Josipa Matovinovića, endokrinologa svjetskoga glasa. – Profesor Matovinović bavio se proučavanjem i liječenjem bolesti štitnjače te je napisao prvi pravilnik o jodiranju soli. Osnovao je i zakladu za stipendiranje mladih liječnika koji su diplomirali na Medicinskom fakultetu u Zagrebu – kaže akademik Kusić.
Ima i daška Orijenta
U zbirci Gottlieb prevladavaju obiteljski portreti i ona je na neki način odraz ukusa građanske intelektualne sredine Zagreba između dva svjetska rata. Uz portrete koje su naslikali Ljubo Babić, Ivan Tišov, Oskar Herman i Ivo Režek, u zbirci je zastupljena i zagrebačka veduta Vilima Svečnjaka, morski krajolik Mencija Klementa Crnčića, pejsaži Ferde Kovačevića, dok jedno Hermanovo platno otkriva kako je izgledala kuća Gottliebovih na Jabukovcu. Slike slikara Spiridona Bocarića iz BiH, kod nas ne toliko poznatog, kako ističe upravitelj Strossmayerove galerije Borivoj Popovčak, unose pak u ovu jedinstvenu zbirku dašak Orijenta.