Temperamenta i strasti nikada nije nedostajalo glazbenicima Hrvatskog baroknog ansambla, kao ni njihovoj direktorici i umjetničkoj voditeljici Lauri Vadjon. Ipak, zbog sebe i zbog svoje publike oni uvijek traže još više poticaja, stimulacije i prilika za usavršavanje od vrhunskih majstora koje pozivaju u goste. Jedan od njih je engleski čembalist i dirigent Julian Perkins, koji će hrvatski ansambl predvoditi na koncertu u nedjelju, 21. siječnja, kojim otvaraju svoju novu sezonu u Satiričkom kazalištu Kerempuhu, u kojem su našli utočište i novu pozornicu otkako je Hrvatski glazbeni zavod zatvoren radi rekonstrukcije.
Perkins spada u one glazbenike koji silaze duboko u odavno zapuštene i zaboravljene rudnike u potrazi za glazbenim draguljima prošlih stoljeća. Neće biti da u tim pothvatima baš riskiraju život, ali ta su istraživanja nerijetko prave detektivske avanture. On nema kožni šešir i bič, ali zbog njegove strasti za glazbenim otkrićima novinari BBC-a prozvali su ga Indianom Jonesom rane glazbe, a kritičari su njegove bravure za čembalom i temperamentno dirigiranje opisali “demonskima”. Naravno, u najboljem smislu te riječi. Za zagrebački koncert engleski glazbenik sastavio je program “Harmony of the Nations”. U slobodnijem prijevodu naslov bi mogao značiti nešto što svijetu oduvijek, a u današnje doba pogotovo nedostaje: sklad među narodima.
Na to, očito, cilja i Perkins kada kao moto svog teksta za programsku knjižicu koncerta uzima citat velikog europskog skladatelja Georga Muffata iz 1695. godine: “Ratna oružja i njihova upotreba nešto su čime se ne mogu baviti. Vrijeme mi je ispunjeno notama, žicama i zvukovima. Djelujem u službi harmonije, miješajući zvukove Francuske, Njemačke i Italije, pokušavajući tako spriječiti ratove i služiti miru među narodima.”
Tako će koncert biti započet upravo Muffatovom suitom “Nobilis Juventus” iz njegove zbirke “Florilegium Secundum” iz 1698. godine. Španjolci, Holanđani, Englezi, Talijani, Francuzi narodi su čije tradicionalne plesove i stilove Muffat niže u toj skladbi.
Raznovrsnost programa i njegovu namjeru Perkins ovako opisuje: “S glazbom iz pet zemalja koja zahvaća preko 250 godina, s aluzijama na devet naroda i u rasponu od nijansiranih plesova versajskoga dvora do pastiša 20. stoljeća, od karakternih stavaka natopljenih narodnim napjevima do besramnoga poleta talijanskoga sjaja, naš večerašnji program nastoji raznolikošću slaviti jedinstvo.”
Nakon Muffata na programu je jedan od blistavih primjera prštavog i kićenog francuskoga baroka iz pera Françoisa Couperina. Riječ je o suiti iz “Les Goûts Réunis” (Ujedinjeni ukusi) iz 1724., koju Perkins s našim ansamblom donosi u peteroglasnoj rekonstrukciji Petera Holmana, koji je naknadno dodao tri izgubljene dionice viola.
Njemački majstor Georg Philipp Telemann također će biti predstavljen skladbom koja je u skladu s temom, očito aktualnom u 18. st. jednako kao i danas. To je uvertira-suita u G-duru francuskog naslova “Lest nations anciennes et modernes”. Budući da se, uz Nijemce, skladba bavi i glazbom Šveđana i Danaca, Perkins nagađa kako je Telemannov fokus na nordijske zemlje u tom djelu možda i njegov komentar na Veliki sjeverni rat (1700.–1721.), u kojem je Švedska izgubila svoju nadmoć nad Danskom i njezinim saveznicama.
Strahotama rata glazbenim sredstvima bavi se i skladba iz 20. st. To je “Jagelonski triptih” poljskog skladatelja Andrzeja Panufnika, skladan 1966. za proslavu tisućite obljetnice poljskoga kršćanstva i državnosti. Djelo se temelji na fragmentima stare poljske glazbe, a skladateljevo nadahnuće bila je i “rekonstrukcija prekrasnih kuća iz 16. i 17. stoljeća u starome dijelu Varšave, koje su sravnjene sa zemljom tijekom Varšavskoga ustanka pred kraj Drugoga svjetskog rata”.
Pogled na europski istok i njegovo prožimanje sa zapadom pruža i Simfonija u C-duru Maksima Berezovskog, skladatelja koji je u 18. stoljeću bio učenik legendarnog Padrea Martinija u Italiji, da bi se kasnije proslavio i stekao glas “ukrajinskog Mozarta”. Mocartovska vedrina tog djela zaključit će koncert u Kerempuhu u optimističnom tonu, svim ratovima i međunarodnim neskladima usprkos.
Nakon ovakvoga spektakularnog početka Hrvatski barokni ansambl ponudit će do kraja svoje 24. koncertne sezone u Kerempuhu još pet jednako zanimljivih i atraktivnih programa uz gostovanja izvanrednih inozemnih i hrvatskih umjetnika. Već tradicionalna “Telemannia” na rasporedu je 11. veljače pod vodstvom Laure Vadjon. Slijedi “Pohvala ludosti” posvećena Erazmu Roterdamskom 10. ožujka, pod vodstvom Maura Colantonija.
U “Cafeu Leipzig” 26. svibnja oko Bachovih remek-djela okupit će se sjajni pjevači Krešimir Stražanac, Nikolina Hrkać i Mislav Lucić pod vodstvom Pavla Mašića, a na koncertima u listopadu i prosincu za onu dodatnu stimulaciju strasti i temperamenta, kao i za nova glazbena otkrića, bit će zaduženi virtuozi barokne violine Bojan Čičić i Martyna Pastuszka.