Točno na četrdesetogodišnjicu smrti književnog nobelovca Ive Andrića, u petak 13. ožujka u 13 sati, u središtu Hrvatskog kulturnog društva Napredak u Zagrebu, u znamenitom Planićevu neboderu u Bogovićevoj ulici bit će otvoren Andrićev kutak. Taj će literarni prostor biti posvećen uspomeni na čovjeka koji je, između ostaloga, jedan dio života proveo i u Zagrebu, a bio je i Napretkov stipendist.
Odnos prema Hrvatskoj
Naime, Andrić se u jesen 1912. godine upisao na Zagrebačko sveučilište sa sarajevskom Napretkovom stipendijom. Doduše, u Zagrebu se nije zadržao dugo. Već sljedeće godine prešao je na bečko sveučilište, ali je sa zagrebačkom sredinom ostao povezan kao književni i likovni kritičar te pjesnik kojem je u knjizi "Hrvatska mlada lirika" objavljeno šest pjesama. U Zagrebu je bio i između 1917. i 1919. godine kada je i bolovao te bio smješten u Bolnicu sestara milosrdnica, ali je i objavljivao te ponovno upisao studij. U Zagrebu je objavio i svoju prvu knjigu "Ex Ponto", no odnos Andrića i Zagreba ipak je nevažniji od odnosa Andrića i hrvatske književnosti.
Voditeljica Andrićeva kutka u Napretkovu neboderu bit će sveučilišna profesorica, književnica i članica suradnica HAZU Julijana Matanović. U planu je da se u sklopu kutka organiziraju simpoziji, susreti, obilježavanja obljetnica, ali i da se predstavljaju hrvatski pripovjedači čija se poetika naslanja na Andrićevo pismo.
Prva i rijetka izdanja
U zagrebačkom kutku nobelovca Ive Andrića bit će otvorena i biblioteka sa svim Andrićevim naslovima koje je zagrebački Napredak do sada prikupio, s posebnim naglaskom na prva i rijetka izdanja. I Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti će u prostoru posvećenom hrvatskim nobelovcima odati dužnu počast Ivi Andriću. Odsjek za povijest hrvatske književnosti HAZU digitalizirao je i 118 pisama Ive Andrića upućenih Zdenki Marković u razdoblju od 1918. do 1932. godine. Andrić je književnicu Zdenku Marković upoznao za studija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu i s njom se dopisivao dva desetljeća. I Školska knjiga objavljuje djela Ive Andrića pod paskom velikog znalca Andrićeva opusa akademika Krešimira Nemeca.
A u Beogradu će u sklopu obilježavanja Andrićeve smrti biti prikazan prvi dio dokumentarnog serijala o Andrićevu životu "Biti čovjek – Ivo Andrić" Sonje Mihajlov i Miljana Glišića, koji je sniman u Travniku, Sarajevu, Zagrebu, Zenici, Guči Gori, Vrnjačkoj Banji, Soko Banji, Herceg Novom i u Beogradu te Krakovu i Stockholmu. >> Kako je dežurni Boris promašio 'ceo fudbal' s Aleksom Šimićem i A. B. Šantićem
Ako se on odrekao svoje hrvatske nacije i ja se njega odricem kao hrvatskog knjizevnika.