Više od 200.000 posjetitelja vidjelo je izložbu o Ruđeru Boškoviću koju su ljetnih mjeseci u Kneževu dvoru u Dubrovniku organizirali Dubrovački muzeji. A od ponedjeljaka izložbu o hrvatskom velikanu mogu razgledati i posjetitelji UNESCO-ove palače u Parizu. Autor izložbe je isti, vrsni poznavatelj Boškovićeva života i djela prof. dr. Ivica Martinović.
– Za izložbu u Parizu imao sam slobodniji odabir građe i drukčiju strukturu od one dubrovačke izložbe. Parišku izložbu otvara priča o tri Boškovićeva identiteta i to nacionalnom, vjerskom i znanstvenom. Bošković je rođen u slobodnom Dubrovniku, bio je isusovac do ukinuća tog reda 1773. godine i on je, posve netipično za isusovca, svoju istraživačku karijeru ostvario ne samo kao profesor, nego i kao putnik po europskim prijestolnicama: od Pariza i Londona do Istanbula, Varšave i Beča – istaknuo je na otvorenju izložbe u Parizu Ivica Martinović. Martinović je istaknuo i da izložba nastoji prikazati Boškovića kao polihistora u trima područjima i to prirodnim, tehničkim i humanističkim znanostima.
– Bošković je sam bio uvjeren da je podjednako dobar teoretičar sila u prirodi i pjesnik. Mnogi dosad nisu prihvatili tu njegovu samoprocjenu. Naprotiv, ja sam ovu izložbu koncipirao upravo poštujući samosvijest velikoga čovjeka – istaknuo je Martinović. Pred pariškim je uglednicima, među kojima je bila i državna tajnica Ministarstva kulture Hrvatske Nina Obuljen, istaknuo da u povijest prirodnih znanosti Bošković ulazi doprinosima u filozofiji prirode, astronomiji, matematici, optici, geofizici i meteorologiji. U povijest tehničkih znanosti ulazi kao građevinski statičar, geodet, hidrotehnički vještak i konstruktor instrumenata. Doprinose humanističkom području ostvaruje kao pjesnik, arheolog i filozof, podcrtao je Martinović. Ali nije zaboravio ni da se Bošković odazivao i na diplomatske zadatke koje je pred njega postavila prvo Republica Lucca, a onda i više puta njegova Dubrovačka Republika.
– Kada se danas u Europi vodi delikatna rasprava o odnosu prirodnih, tehničkih i humanističkih znanosti, poruka je Boškovićeva života i djela aktualna i danas da su nam podjednako potrebne sve tri znanosti – zaključio je Martinović.