Želite li pouzdano znati kako će izgledati svijet 2050. godine, a ne želite se petljati s babama-vračarama, obvezno uzmite knjigu "Kratka povijest budućnosti". U njoj francuski ekonomist Jacques Attali, dugogodišnji savjetnik predsjednika Mitterranda, opisuje svijet koji će mnogima djelovati kao znanstvena-fantastika; već za desetak godina imat ćemo robote u kućanstvima, Kina će za petnaestak godina postati jedna od glavnih ekonomskih sila, Italija će se podijeli na sjever i jug, Americi prijeti građanski rat, do 2030. koloniziraz ćemo Mjesec, ljudi će nositi čipove u tijelu koji će signalizirati bolesti, a automobilski promet odvijat će se zrakom.
Da, može zvučati kao hollywoodski film, ali uzme li se u obzir autoritet J. Attalija kao stručnjaka, kao pisca koji je prije trideset godina najavio kloniranje, koji je najavio sadašnju krizu kada je mnogima to djelovalo nemoguće – zbog čega gostuje na stranicama najvećih svjetskih tiskovina poput "Timesa", "Guardiana", "Observera" i sličnih, a sada i ekskluzivno na stranicama "Večernjaka" – te njegove vizije nisu nimalo nevjerojatne.
Otkrijete nam ključ kojim ste se vodili u svojim predviđanjima svijeta do 2050. godine?
– Spojio sam nekoliko kompleksnih ključeva, znanstvenih i teorijskih. Vidjeli ste da sam u knjizi objasnio tijek povijesti sagledavajući je kroz pojedinačne trendove svakog značajnog vremenskog razdoblja, a glavni je trend bio stjecanje individualnih sloboda. Potom, demografija nam može jako puno reći o budućnosti svijeta. A treći je ključ glazba. Još prije trideset godina napisao sam knjigu o tome kako je glazba predvodnik promjena u svijetu i mislim da je ona ključ za predviđanje budućnosti.
Možete li još malo objasniti ulogu glazbe u ovom kontekstu?
– Glazba je jaka virtualna umjetnost, vrlo kreativna, koja omogućava istraživanje o tome što je sve moguće postići na virtualnim područjima nasuprot materijalnoj dimenziji. Vidjeli smo da se glazba pomaknula od svete umjetnosti do umjetnosti za srednju klasu i buržoaziju prije nego što se to dogodilo u svakodnevnom životu, vidjeli smo stvaranje "world glazbe" prije nego što je došlo do globalizacije u ekonomiji, vidjeli smo u glazbi razvoj digitalizacije puno prije nego u ostalim životnim područjima itd.
Osjećate li da ozbiljno doživljavaju vaša upozorenja/predviđanja ili kao neku vrst SF-egzotike?
– To je vrlo izazovno. Knjiga je prevedena u više od 25 zemalja, uključujući Ameriku, Rusiju, Kinu... Imam osjećaj da su ljudi shvatili da je došlo vrijeme da se život prosvijetli. Trenutačno kao da luđački jurimo automobilom između dviju stijena i bilo bi nam pametno posvetiti se životu jer nam je to jedini način da preživimo.
Mislite li da je svijet dovoljno spreman za te promjene?
– Daleko smo još od spremnosti jer imamo globalni svijet, ali još nemamo globalnu vladu, a, želimo li izbjeći nadsukob koji opisujem u knjizi, postojanje globalne vlade apsolutno je nužno. Potrebna nam je naddemokracija i globalna vlada koja bi je provela što je moguće prije.
Kakav nam emocionalni život slijedi, ljubavne veze, obitelji... Pišete o svijetu kao zbroju osamljenih individualaca.
– Da, da, predviđam također novi svijet altruizma kao društvene vrijednosti. U budućnosti će se povesti velika borba između individualne slobode i sebičnosti. Tada će se pojaviti altruizam ne samo kao ljudska vrlina nego i kao politička vrijednost. To će biti jako važno.
Predviđate li rast ili slabljenje snage religije?
– Vjerujem da će se ljudi više posvetiti individualnim religijama koje će biti mješavina. Kao u glazbi, ljudi su počeli semplirati i stvarati od toga novu glazbu. Mislim da će na isti način ljudi semplirati religiju i da će postati trećinu katolici, trećinu budisti i trećinu muslimani. To će stvoriti cijeli niz novih vrijednosti pa će crkve, poput Katoličke, koje pokušavaju održati svoju jedinstvenost – što je na neki način vrijedno poštovanja – biti dosta ugrožene tom željom da se bude univerzalno religiozan i jedinstven.
Još razmišljanja našeg sugovornika o globalnoj krizi, industriji zabave, kapitalizmu i društvenim revolucijama, te Attalijev osvrt na stanje u Hrvatskoj, pročitajte u tiskanom broju Večernjakovog priloga Obzor.
No, očemo onda skinuti te navodnike sa \'teorije zavjere\' već jednom?