U Japanu je moguće da se iz jedne sobe u drugu ulazi preko vrtova, da se čaj ispija na otvorenom ili u ekskluzivnoj “Kući čaja” sagrađenoj visoko na drvetu – kako to ilustrira primjerom kuća arhitekta Terunobu Fujimorija smještena u prefekturi Nagano, da se u prizemlju obiteljske kuće ostavi zemljani pod, što nije odraz siromaštva, nego želje da se ostavi najprirodnija zdrava podloga. Japanci su oduvijek živjeli u kući s vrtom, u skladu s prirodom, a zbog rasta gradova i zajedničkoga stanovanja tek je 20. stoljeće donijelo stambene blokove. Tako u Japanu tek druga generacija stanovnika živi u zgradama, a manje-više jedna četveročlana obitelj raspolaže s trideset četvornih metara prostora.
Kreativna kuća
– Kuću se shvaća kao kreativan prostor. Taj se privatni životni prostor u svom tom minimalizmu može svakodnevno “preslagivati” i mijenjati, on je višenamjenski i slaže se prema potrebama ukućana. To je kreativan odnos, a ujedno pruža veliko zadovoljstvo čovjeku što može biti gospodar svojega doma. On nije ograničen suvišnim namještajem, sve je funkcionalno. Ta strahovita redukcija nije limitirani život, nego život potpune slobode, komentira odnos prema životnom prostoru arhitektica Melita Rački (na slici sasvim lijevo), koja je u Japanu provela osam aktivnih godina radeći u jednom arhitektonskom uredu. Dio njezinih zapažanja o Japanu odlično ilustrira izložba “Paralelni Japan” otvorena preksinoć u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.
Četiri cjeline
Riječ je o fotografijama i maketama koje pokazuju 112 primjera suvremene japanske arhitekture nastale između 1996. do 2006. godine. Izložba je koncipirana u četiri cjeline: Urbani ciklus, Ciklus života, Kulturni ciklus i Ciklus stanovanja. To je pregled vrhunskih djela suvremene arhitekture najboljih japanskih arhitekata starije i mlađe generacije u kojoj su Kenzo Tange, Toyo Ito, Arata Isozaki i ured SANAA i mnogi stranci koji su gradili u Japanu i izvan Japana, gdje su važni muzeji poput Muzeja moderne umjetnosti u Fort Worthu (T. Ando), MoMA u New Yorku, te nagrađeni projekti S. Bana i arhitektonskog ureda SANAA u Francuskoj. Izložbu je otvorio Yoshio Tamura iz Veleposlanstva Japana u Hrvatskoj koje je organizator izložbe, uz Japan Foundation i Japanski arhitektonski institut.