Kasparov: Putina se mora zaustaviti

U trenutku kad na hrvatsko tržište dolazi knjiga “Zima dolazi” koju je o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu napisao bivši šahovski prvak svijeta i ruski politički aktivist Gari Kasparov, igra u kojoj Putin i dalje prednjači dobila je novi nastavak.

Putin je ušao u još jedan rat, umiješavši se u rat u Siriji, pod izlikom da želi uništiti Daesh, odnosno ISIL, a najnoviji signali iz zapadnih prijestolnica govore da bi čak i Putinov saveznik Bashar al-Assad, sirijski diktator, mogao preživjeti.

Loše izlike za Ukrajinu

Zapadni mediji već izvještavaju da su Sirijci oduševljeni akcijama ruskih bombardera (!) i gotovo je sigurno da to što je udruga za ljudska prava Human Rights Watch upravo objavila snimke 6786 ljudi mučenih i ubijenih u Assadovim zatvorima, neće utjecati na Assadovu sliku u očima lidera zapadnog svijeta.

Kako bilo, žrtava je svakako puno više, procjenjuje se da je stradalo oko 11 tisuća ljudi. Snimke iz garaže vojne bolnice u Damasku podsjećaju na ono što je zatečeno u Hitlerovim konc-logorima. Ako Sirijci moraju birati između Assada i Daesha, nije neobično što izabiru balkansku rutu do Njemačke, no to je još jedna predstava u kojoj se Putin prikazuje kao veliki ratni vođa koji se bori protiv raznih pokvarenih neprijatelja, trulog Zapada, fašista u Ukrajini ili krvoločnih islamista, kao da mu za priručnik služi Orwellova “1984.”. Kasparov se sa šahovskog prijestolja povukao 2005. i od tada se uključio u političku borbu, pokupivši i batine i privođenje, a sad živi u SAD-u i ne namjerava se vratiti u Rusiju.

- Suzdržat ću se od povratka u Rusiju, rekao je Kasparov novinarima prije dvije godine kad su ga pitali plaši li se za svoju sigurnost i slobodu u Putinovoj Rusiji. Doduše, to što je izvan Rusije ne jamči sigurnost, kao što je pokazala smrt Aleksandra Litvinjenka, što je, kako piše Kasparov, prvi slučaj nuklearnog terorizma, jer Litvinjenko je ubijen radioaktivnim polonijem 210. Sigurnosti nema za one koji previše govore i pišu. Kasparov je ogorčen što zapadni lideri ne haju za drastičan pad demokratskih standarda u Rusiji i povratak diktature na koju su Rusi ionako navikli stoljećima, za uništavanje oporbe i medija, fizički i na svaki drugi način. Kasparov je za one koji vole zatvarati oči raskrinkao sve Putinove laži.

Dolaskom na mjesto predsjednika Ruske Federacije, Putinovi prvi potezi srušili su neke ruske tajkune. Prikazano je to kao udar na tranzicijske profitere, oligarhe, koji su se besramno bogatili dok je narod patio osiromašen nakon pada SSSR-a. Međutim, Putin je udario samo na one koji su mu smetali, na Mihaila Hodorkovskog koji se jako aktivirao na političkoj sceni te na medijske tajkune Vladimira Gusinskog i Borisa Bjerezovskog, kako bi ovladao njihovim medijima.

“Manje od šest mjeseci nakon što je Putin preuzeo dužnost, dvojica ruskih oligarha bila su progonstvu, ustavna struktura vlasti dramatično je skrenuta prema Moskvi, a slobodni mediji srušili su se kao kule od karata. Šest mjeseci!”, piše Kasparov u knjizi koja nosi podnaslov “Zašto Putin i neprijatelji slobodnog svijeta moraju biti zaustavljeni”.

Na listi milijardera časopisa Forbes 2000., kad je Putin preuzeo vlast, nije bilo nijednog Rusa. “Do 2005. bilo ih je 36. Tri godine poslije 87, više nego u Njemačkoj i Japanu zajedno, i to u zemlji u kojoj je 13 posto građana živjelo ispod službene granice siromaštva od 150 dolara mjesečno. Putin i njegovi zagovornici hvalili su se rastom ruskog BDP-a, ali to je isto što i mjerenje prosječne temperature svih pacijenata u bolnici”, slikovit je Kasparov. Na Forbesovoj listi nema Putina.

“Ne mogu vjerovati kako netko tko odlučuje o životu i smrti osamdeset i osam milijardera nije najbogatiji među njima. Povremeno curenje podataka o tajanstvenim kućama na Crnom moru i enormnim bankovnim transferima nepoznatom primatelju gomilaju opravdane dokaze tvrdnji da je Putin trenutačno vjerojatno najbogatiji čovjek na svijetu.”, ocjenjuje Kasparov u knjizi kojoj je Profil hrvatski izdavač. Šahovska legenda nudi i slikovite usporedbe situacije u Ukrajini.

“Putinov napad na Ukrajinu ne postaje prihvatljiviji povjerujemo li da se plašio širenja NATO-a nego što bi bio ako u to ne vjerujemo. Govoriti Ukrajini da je isprovocirala Putina svojim odbijanjem i približavanjem Europi isto je što i govoriti silovanoj ženi da je trebala nositi dužu suknju. Ne gubite iz vida tko je napadač, a tko žrtva! Ako ne zadržimo moralnu jasnoću oko toga što je dobro, a što loše, postajemo previše otvoreni prema promidžbi”, piše Kasparov, uspoređujući reakcije vođa slobodnog svijeta prema Putinu s onima uoči 2. svjetskog rata prema Hitleru.

Režim straha i batine

Kasparov secira i Putinove motive za rat u Ukrajini: prosvjedi na Majdanu mogli su postati loš primjer koji bi mogao opasne ideje prenijeti i u Rusiju. Tih dana Putin je to i sam rekao, neće dopustiti bilo kakve revolucije u Rusiji. Nakon što je na prosvjednike redovito išao nasiljem i zatvorskim kaznama, nije neobično što mu je popularnost porasla, naročito kad je udario na Ukrajinu i sad navodno na Daesh, ali i na umjerenu sirijsku oporbu. Jer, tko bi se u Rusiji, istreniranoj još od carske tajne službe Ohrane preko KGB-a do sadašnjeg režima koji se temelji na strahu i batini na poziv anketara usudio reći da je za ikoga drugoga doli Putina?

S Kasparovom su surađivali mnogi oporbeni aktivisti, neki od njih su zatvoreni, drugi su ubijeni, kao i novinarka Ana Politkovska. Kad je letjela avionom kako bi pregovarala s čečenskim teroristima koji su tražili upravo nju, koja je izvještavala o tome što se događa u Čečeniji, koju je Putin sravnio sa zemljom, otrovana je, jedva preživjela i na pregovore nije stigla. Kasnije je ustrijeljena. Kasparov je u knjizi napravio i pregled svjetske politike i ruske uloge u njoj, kao dobavljača iranske nuklearne tehnologije, primjerice. Globalna slika je nužna, jer, kako Kasparov upozorava, kao i u šahu, ako se posvetiš samo jednom dijelu, a zanemariš cjelinu, gubiš partiju.

Šahovski je velemajstor knjigu pisao još ove godine, a već sad situacija je u ovoj partiji iznova preokrenuta u Putinovu korist. Nakon što se ipak uzalud predstavljao borcem protiv fašista koji su, kako su izvještavali strogo kontrolirani ruski mediji, preuzeli vlast u Ukrajini, sad bi mu mogla uspjeti igra u kojoj je upravo on taj koji svijet spašava od najstrašnijih terorista, onih u Daeshu. Moguće je da će i dalje ljudi kao što je Kasparov uzalud pitati svjetske vođe što bi Putin još trebao učiniti da izazove oštru reakciju, ubijati ljude na ulici, kao što je pitao jednog visokopozicioniranog dužnosnika EU 2005. No, ubijanja na ulici ipak ima, pa je nadomak Kremlja ove godine život izgubio Boris Njemcov, jedan od aktivista s kojim je Kasparov surađivao u pokretu Druga Rusija. Situaciju Kasparov oslikava i primjerom iz naših krajeva.

“Havel je bio predsjednik u vrijeme raspada Čehoslovačke i nijedna kap krvi nije prolivena, dok je istodobno Jugoslavija bila usred užasnog građanskog rata”, piše, prozivajući zapadne lidere i za to što su Miloševića zaustavili kad je već bilo prekasno za stotine tisuća izgubljenih života. Možda ovaj očajnički apel za spas Rusije i Rusa od čeličnog stiska režima nakon što su samo kratko vrijeme devedesetih okusili slobodu, ma kako bilo tada teško, ipak urodi plodom koji autora neće preskupo stajati. Možda bi zaista oštrija reakcija iz Washingtona i Europe umjesto mlakih prigovora, dala nekog rezultata prije nego što bude prekasno.

>>Putin: Turska je srušila ruski zrakoplov kako bi se dodvorila SAD-u

>>Putin potpisao zakon koji omogućuje Rusiji da odbaci presude međunarodnih sudova