Josipu Vaništi, akademiku, slikaru i književniku, u ponedjeljak je u Parku skulptura pri Gliptoteki HAZU održan hommage. O njemu su govorili akademici Zvonko Kusić, Ante Stamać, Tonko Maroević i predsjednik DHK Božidar Petrač te Milan Mirić, autor knjige “Tri eseja za J.V.”, glavne okosnice ovog susreta.
Riječ je o tri eseja u kojima Mirić analizira Vaništin odnos prema likovnom stvaralaštvu, ali i prema dvojici domaćih književnih velikana – Tinu Ujeviću i Miroslavu Krleži kroz eseje “Ravna crta Josipa Vanište”, “Vaništin portret Tina Ujevića”, a posljednji je “Vaništom čitani Krleža”, komentar slikarevih portreta Krleže, ujedno i posljednjih Krležinih portreta.
Ako se pisac ovog članka odlučio razbacivati stranim (engleskim) riječima, onda bi trebao osigurati pravilno pisanje tih riječi. Sami naslov vrišti nepravilnošću: ne piše se "hommage", nego homage. A zašto bi se "intelektualna elita", ako je uistinu intelektualna i elitna, služila tuđicom, koja je manje poznata publici kojoj se obraća, koja je manje izričajna, a u ovom slučaju i mnogo siromašnija od domaćih hrvatskih izričaja (koje, sa malo truda, sami možete potražiti i naći)?