Kulturna suradnja gradova u kontekstu EU – bio je naslov okruglog stola koji je u subotu sazvao predsjednik Josipović. Nema ni na Pantovčaku toliko velikog stola za koji bi moglo sjesti stotinjak intendanata, ravnatelja, pročelnika, predsjednika udruga, umjetnika, novinara i pokoji gradonačelnik, doduše bez \"kapitalaca\" Bandića i Keruma. Zato je to prije bila tribina kojom je, uz Predsjednika, predsjedavalo Ministarstvo kulture: ministrica Zlatar Violić sa zamjenikom Šipušem i pomoćnicima Vesnom Jurić Bulatović i Vladimirom Stojsavljevićem.
Bez gorućih problema
Čuli smo od svih njih puno o brojnim projektima, hrvatskoj strategiji u kontekstu europske do 2020. godine, a nitko u takvoj prigodi i na takvom mjestu nije ni očekivao da će se rasprava spustiti na razinu vrlo konkretnih gorućih problema. Jednog od njih itekako smo svi bili svjesni već i zbog same činjenice da u istoj prostoriji sučelice sjede intendantica zagrebačkog HNK Ana Lederer i ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, koja je, doduše, nakon uvodnih izlaganja napustila skup ispričavši se daljnjim obavezama. No, Josipović je pozvao i Ninu Obuljen, vrlo iskusnu i vrijednu operativku iz nekadašnjeg sastava HDZ-ova ministarstva kulture. Njeno je praktično izlaganje dobilo i aplauz. Upozorila nas je da EU u koju ulazi Hrvatska prema kulturi više nije tako darežljiva kao u nekim prošlim vremenima, ali je također naglasila važnost i odgovornost gradova zamolivši ih da ne \"kažnjavaju\" one koji dobiju novac iz europskih fondova tako što će im uskratiti sredstva iz vlastitih proračuna. Uz ostale, javljali su se za riječ muzealci, filmski redatelji, arhitekti, pisci, dizajneri i Zvonko Maković, a priliku za promociju vlastitih kulturnih projekata u suradnji s drugim hrvatskim gradovima i s Europom znali su iskoristiti šibenski gradonačelnik Ante Županović koordinirano s ravnateljicom šibenskog HNK Nerom Gojanović Kljajić, kao i osječki intendant Božidar Šnajder.
\"Kontriranje\" Ljuštine
A onda se, nakon sat i pol, napokon čula i jedna \"kontra\" Duška Ljuštine o tome kako bi mnogim hrvatskim \"gradovima\" trebalo oduzeti taj status ukoliko ne ispune minimalne kulturne standarde koje bi trebalo i zakonski definirati, poput onih zdravstvenih. U razmjeni replika Ljuštine i Šipuša došlo je iskrenja kakvo bi, zapravo, trebalo biti poželjno ako je doista svima stalo do iste stvari.
A za tu stvar, dakle kulturu, vrlo su bitne brojke. Vesna Jurić Bulatović upozorila je kako u EU kultura i, kako se popularno često zovu, kreativne industrije, u BDP-u sudjeluju s 4,5 posto, a u broju zaposlenih s 3,8 posto. Na drugoj strani po današnju Vladu porazna činjenica, na koju i aktualno Ministarstvo kulture upozorava: u hrvatskom državnom proračunu udio kulture je od nekadašnjih Vujićevih 1,3 posto spao na 0,57 posto. A kao zajednički nazivnik svih izlaganja ipak se još jednom čula poruka: kultura nije trošak, kultura je razvoj. Još samo da za isti stol s kulturom sjednu i premijer Milanović i ministar Linić.
Je li ta ista "kultura" uspjela ostvariti ijedan projekt koji išta znači na europskoj sceni? Nije. Vojska podobnih koji ovisi o transferima iz proračuna. Dovoljno je reći da su se prioriteti Ministarstva kulture sveli na "osvajanje" HRT-a i instaliranju podobne garniture koja će drmati HNK-om. Pa se onda razbacujmo floskulama kako je ulaganje u "kulturu" ulaganje u razvoj.