DRAŽEN SIRIŠČEVIĆ

Kod nas se ni na razini države ne ulaže u uspješne

Foto: Igor Šoban/PIXSELL
Kod nas se ni na razini države ne ulaže u uspješne
30.06.2018.
u 17:54
Večeri na Griču počele su kantatom Carmina Buran, a nastavljaju se 1. srpnja nastupom poljskog gudačkog kvarteta MozART
Pogledaj originalni članak

Još otkako sam došao na mjesto ravnatelja dvorane, imao sam želju napraviti ljetni festival u Lisinskom – govori Dražen Siriščević, kojem se prošle godine želja i ostvarila, premda ne baš onako kako je zamišljao.

San o ljetnom festivalu

– Za tu moju ideju nikada nije bilo novca, a onda je Lisinskom prošle godine pripojena Koncertna direkcija Zagreb, tvrtka koja uopće nije imala novca, ali je tradicionalno radila ljetni festival. Zato sam dobio kakva-takva sredstva da nešto napravim i ljeti. Lisinski je tako prošle godine, nekoliko mjeseci nakon što nam je pripojen KDZ, počeo raditi Večeri na Griču. Bilo je malo vremena i malo novca jer s KDZ-om smo dobili i njihov veliki minus, pa je bilo samo pet koncerata. Ali i program za pet. Željeli smo ove godine dvostruko, što nismo uspjeli, ali pripremili smo devet sjajnih koncerata. Novca, na žalost, nismo dobili više, nego čak i nešto manje nego lani, ali zahvaljujući dobrom poslovanju same dvorane Lisinski, uspjeli smo to financirati. Za Carmina Burana karte su planule, pa je i sreća u nesreći što smo to morali zbog lošeg vremena prebaciti u Lisinski gdje stane mnogo više ljudi, što je dobro za publiku, a bit će i za nas, financijski – smijulji se Siriščević. Međutim, dobro poslovanje kod nas se baš i ne nagrađuje. Štoviše, kaže Siriščević, već se i njegovi djelatnici pitaju zašto toliko rade kada bi im plaće bile iste kao i da rade puno manje.

– Na žalost, kod nas, ne samo u kulturi i nego na razini države, stvari ne funkcioniraju tako da se u one koji su uspješni ulaže da budu još uspješniji, pa bi mogli zarađivati još više, pa i za one koji su manje uspješni. Činjenica je da Lisinski danas dobiva od Grada dvostruko manje novca nego prije deset godina, a mi smo svoj program udvostručili i još više podigli kvalitetu – govori Siriščević, a onda se odmah razvedri dok najavljuje ono što je njegova ekipa pripremila za ovogodišnje Večeri na Griču, koje se nastavljaju 1. srpnja nastupom poljskog gudačkog kvarteta MozART.

– Oni Mozartovu skladbu izvode na sasvim poseban i zabavan, kabaretski način. Željeli smo da program bude što raznovrsniji, pa nakon njih dolazi Maja Posavec s gitaristom Ivanom Kapecom, pjesmama i duhom Leonarda Cohena. Večer filmske glazbe uz ansambl Nino Rota trebalo bi slušati zatvorenih očiju, kada četiri sjajne umjetnice ne bi bile i predivne, pa ih treba i gledati. Ansambl Sudar Percussion će napraviti pravu udaraljkašku feštu, njih šest sa svojih dvanaest ruku hvataju čitav svemir, a kad dođe publici već dobro poznati Roby Lakatos sa svojim bendom, pucat će strune, a kasnije možda i čaše – u dahu i kroz smijeh nabraja Siriščević spektakle na Griču.

Iz Londona stiže Omladinski komorni orkestar Bromley, a posljednji koncert festivala bit će jedna “divna romantična večer” uz Beethovena, Brahmsa i komorni sastav triju ponajboljih hrvatskih glazbenica pijanistice Martine Filjak, violončelistice Monike Leskovar i klarinetistice Marije Pavlović. No, još će jedan koncert, ne zbog kiše, nego zbog broja izvođača i zainteresirane publike, biti održan u velikoj dvorani Lisinskog. Uz Jazz orkestar HRT-a, 12. srpnja će nastupiti šestorica svjetskih velikana saksofona koji će u Zagrebu tih dana boraviti na velikom svjetskom kongresu saksofonista.

Još jedna sezona za pet

Lisinski je najavio još jednu sjajnu sezonu, počevši od monumentalne Mahlerove Osme simfonije na otvorenju u izvedbi Zagrebačke filharmonije, sjajnih vokalnih solista i nekoliko udruženih zborova pod vodstvom maestra Dmitrija Kitajenka. U međuvremenu, Lisinski počinje pripreme za svoj veliki jubilej, pedeseti rođendan, koji će se proslaviti 2023. godine. Čini se daleko, ali do tada treba obaviti mnogo posla, a gradonačelnik Bandić je obećao velike radove i investicije.

– Mi još uvijek imamo dobar dio tehnike iz 1973. godine, što je tada bilo najkvalitetnije u svijetu, ali danas je već odavno dotrajalo i zastarjelo. Ja vjerujem u gradonačelnikovo obećanje da će se do 50. godišnjice uložiti u opremu i zgradu da bi dvorana 2023. godine bila opet kao nova, kad već u međuvremenu nije izgrađena nova.

Foto: Tugomir Hrabrić
Foto: Tugomir Hrabrić
Foto: Tugomir Hrabrić
Foto: Tugomir Hrabrić
Foto: Tugomir Hrabrić
Foto: Tugomir Hrabrić
Foto: Tugomir Hrabrić
Foto: Tugomir Hrabrić

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.