Predstava „Krajolik s padom“ Ivane Sajko u viđenju njemačke redateljice Daniele Löffner i izvedbi Državnog kazališta iz Braunschweiga zagrebačka će teatarska publika vidjeti u u utorak, 23. listopada, u Zagrebačkom kazalištu mladih. Predstava se bavi promišljanjem buduće majke, njezinim osobnim strahovima za zdravlje djeteta, traži odgovor na pitanje kakva budućnost očekuje naraštaje koji dolaze i koju će cijenu po vlastiti integritet eventualno plaćati.
Dramaturginja je „Krajolika s padom“ Katrin Breschke, scenografkinja i kostimografkinja Claudia Kalinski, a glume Moritz Dürr, Sven Hönig, Hanno Koffler, Klaus Lembke, Hans-Werner Leupelt, Mattias Schamberger i Rika Weniger. Riječ je koprodukcijskoj predstavi nastaloj u sklopu hrvatsko-njemačkog projekta „Pozor:Pioniri!“ i u njoj uz njemačke glumce nastupa i Edvin Liverić.
Predstava je premijerno praizvedena u sklopu festivala Theaterformen u Braunschweigu 1. lipnja ove godine, a autorica Ivana Sajko o njoj kaže:
– Kad sam pisala dramu „Krajolik s padom“, s obzirom na temu cepelina koja povezuje Zagreb i Braunschweig, prvo sam napravila veliko istraživanje. S jedne strane, cepelin možemo promatrati kao veliko znanstveno otkriće, a s druge strane, koja je meni bila zanimljiva, kao zračne brodove koji su prevozili društvenu elitu, bogate ljude koji su s visina promatrali svijet običnih ljudi. Također, svojevrsni boom cepelina bio je u godinama koje su nagovještavale Drugi svjetski rat. Dakako, nisam željela pisati povijesnu dramu, nego metaforičnu povijest cepelina transponirati u današnjicu. Tu visinsku lakoću življenja, stil života koji ne poznaje svakodnevne brige spojila sam sa životom obične žene, trudne, zabrinute, čiji partner skuplja boce kako bi preživjeli, ljudi smještenih u hrvatsku zbilju. Za njih je „cepelin“ samo maštarija, baš kao i svakodnevica onih povlaštenih koji o njima ništa ne znaju i na njih se ne osvrću.
Drugo nadahnuće vezano je za zabrinutost majke za budućnost svoga djeteta u takvom društvu i sliku Flamanca Pietera Breugela Starijeg „Krajolik s Ikarovim padom“. U pisanju sam se nadovezala na mitološki motiv Ikara, ali ne kroz prizmu stremljenja prema nemogućem, već kroz Ikarov bijeg iz labirinta, potrebu da se izbavi. Slika Pietera Breugela Starijeg fascinantna je jer prikazuje predivan krajolik, proljeće, more, brodove koji mirno plove, pastira i ratara, lijepi primorski gradić, dok je sasvim sićušno u desnom uglu prikazano maleno dijete Ikar koji je pao naglavce u vodu.
Dakle, velika tragedija koja je postala nevidljiva u idili umjetničkog djela i svijeta, dijete koje nitko ne primjećuje u toj, za mene, izuzetno socijalnoj obojenoj slici. U drami se pitam tko danas brine za mlade i njihove perspektive, mogućnosti, tko brine za palog Ikara, tko brine za tuđu nevolju.
Autorica objašnjava kako je u Krajolik s padom inkorporirala i dokumentarne priloge radijskih emisija koje su pratile pad poznatog cepelina Hindenburg, velikog njemačkog komercijalnog putničkog zrakoplova koji je letio od ožujka 1936. do svibnja 1937. kada je pri slijetanju u Mornaričku zrakoplovnu bazu Lakehurst blizu New Yorka, nakon svog prvog transatlantskog putovanja, potpuno izgorio i nakon čega su ti letovi obustavljeni.
– Vrlo sam uspješno surađivala s Državnim kazalištem u Braunschweigu na ovom naručenom tekstu i zanimljivo je kako se i scenografsko rješenje predstave zapravo bavi nastankom jedne slike – zaključuje Ivana Sajko koje je zadovoljna s predstavom.