Slomiti ih, pa onda ponovno sastaviti - tako je jedan engleski kritičar doživio i prikazao način rada talijanskog maestra Daniellea Gattija s orkestrima kojima je na čelu, a to je posljednjih šest godina Francuski nacionalni orkestar, najstariji i najvažniji francuski ansambl te vrste.
Dvorana Lisinski takvim bombastičnim citatima muzičke kritike najavljuje koncert koji će ovaj tjedan u ciklusu Lisinski subotom održati maestro Gatti i Francuski nacionalni orkestar, uz velike pohvale i njegovom prethodnom angažmanu s Kraljevskim filharmonijskim orkestrom u Londonu čija se renesansa također ubraja u Gattijeve zasluge.
Međutim, najbolja potvrda kvalitete i velikog svjetskog ugleda maestra Gattija odjeknula je prošlog tjedna u vijesti koja je stigla iz Amsterdama: uprava Kraljevskog orkestra Concertgebouwa koji je posljednjih godina u anketama o najboljem svjetskom ansamblu pretekao i Bečku i Berlinsku filharmoniju, objavila je da će njihov sljedeći šef-dirigent, nakon legendarnog Marissa Jansonsa, od 2016. biti upravo Daniele Gatti.
Talijanski dirigent prima čestitke, ali ostaje usredotočen na svoj mandat u Parizu koji će odraditi do kraja bez ikakvih izmjena. Čuli smo ga telefonom u srijedu iz Pariza nakon što je razgledao novi Auditorij koji će za mjesec dana biti otvoren u novoj modernoj Kući Francuskog radija. To će biti i novi dom Francuskog nacionalnog orkestra. Kakva je nova dvorana maestro Gatti će moći reći tek nakon prvih pokusa i koncerata u novoj zgradi, ali u svakom slučaju zadovoljan je statusom unutar sistema Francuskog radija i potporom države najvažnijem francuskom orkestru.
Sve u svoje vrijeme
Kako je odabran program s kojim će i zagrebačkoj publici pokazati da su najbolji francuski orkestar?
– Zbog jubileja koji se ove godine slavi odabrali smo djela Richarda Straussa, simfonijsku poemu Don Juan i suitu iz Kavalira s ružom. Ali, u prvom dijelu sviramo Petrušku Igora Stravinskog. To je ruska glazba, ali je u njoj i puno francuske atmosfere jer radi se u drugom baletu koji je Stravinski skladao za trupu Sergeja Djagiljeva u Parizu. Protuteža toj baletnoj glazbi u drugom će dijelu biti Straussova apologija valcera u Kavaliru s ružom – objasnio je maestro Gatti.
O važnosti angažmana na čelu Kraljevskog orkestra Concertgebouwa maestro Gatti je rekao:
– To je, naravno, velika čast i sjajan razvoj mog umjetničkog života i karijere. Svjestan sam da ću postati dio velikog nasljeđa jedne od najvažnijih institucija čitavog glazbenog svijeta, ali isto tako želim podsjetiti na svoj dosadašnji angažman u Parizu koji mi je omogućio da učim, rastem i dozrijevam, tako da su i francuski glazbenici s kojima sada radim zaslužni što su me izabrali njihovi kolege u Amsterdamu. Imao sam u životu sreću dobiti angažmane od pravih orkestara u pravo vrijeme, tako da se moja karijera razvija postepeno i logično. Nažalost, danas se mnogim mladim dirigentima događa da do vrha planine dođu brzo i naglo, kao helikopterom, što može biti loše za čitav organizam koji nije prošao čitav uspon – govori Gatti.
Doista, kad se pogleda raspored maestra Gattija s najviše dva programa mjesečno vidi se da je on još uvijek gospodar svog vremena i da ne juri s koncerta na koncert i s aerodroma na aerodrom.
Odgovornost dirigenta
Što se tiče krize koja pogađa i svijet glazbe, maestro Gatti tvrdi da ona ne postoji u samoj glazbi i u ljubavi između publike i orkestara, a na pitanje o tome što se događa s operama u njegovoj domovini Italiji, gdje su posljednjih tjedana pljuštale naprasne ostavke opernih direktora, uključujući i onu Riccarda Mutija u Rimu, rekao je: – Kada dolazi u neku sredinu, pa tako i u Italiju, dirigent je svjestan njezinih problema i specifičnosti. Ali, on mora biti svjestan i da u njega, kao u orijentir, gledaju i publika i glazbenici i moj je stav da, ma koliko teško bilo, mora izdržati do kraja. Ja sam svoj mandat u Bologni odradio do kraja i nisam imao problema.