Na dan kada je prije trideset šest godina u bolnici Sestara milosrdnica u Zagrebu umro Miroslav Krleža, u petak 29. prosinca u jednom privatnom stanu u zagrebačkoj podsljemenskoj zoni bit će otvoren centar koji nosi ime velikog hrvatskog pisca.
Adresa centra o kojem se prilikom raznih prigoda govori već godinama bit će privremena, i to sve dok centar ne zaživi u svojoj planiranoj punini u vili Rein na Krležinu Gvozdu, u zgradi u kojoj je Krleža živio sa suprugom Belom i u kojoj se nalazi njihov Memorijalni centar koji djeluje pod paskom Muzeja grada Zagreba. U programu podsljemenskog otvaranja centra sudjeluju akademik Tonko Maroević, predsjednica Hrvatskog društva dramskih umjetnika Perica Martinović, filozof Žarko Paić, doktori znanosti Lada Čale Feldman i Tomislav Brlek, redatelj Mario Kovač, glumica Olga Pakalović i autor projekta Goran Matović. A koji će biti prvi korak Centra nakon što otvori svoja vrata u privatnom prostoru, pitamo Matovića, koji već godinama uspješno vodi Festival Miroslava Krleže.
– Ustanovit ćemo kreativni tim koji će aktivno raditi na prvoj fazi projekta, a to je ostvarenje virtualnog centra Miroslava Krleže. Za sada smo u suradnji s CARNetom osigurali domenu krleza.hr, i to uz pomoć Ministarstva kulture. Nakon realizacije virtualnog centra krećemo u realizaciju stvarnog Centra koji će biti smješten u prostoru koji zaslužuje pisac Krležina formata – veli Matović, koji je dirnut pozitivnim reakcijama i najviših hrvatskih kulturnih institucija i pojedinaca koji su dali punu podršku privremenom udomljavanju Centra Miroslava Krleže. Naravno, nije tajna da je sjedište Centra Miroslava Krleže zamišljeno u vili Rein na Krležinu Gvozdu, što je za sada nemoguće, jer vila još nije potpuno u javnom vlasništvu.
Stoga će virtualni centar biti oblikovan kao maketa prostora koji bi u budućnosti bio smješten u potkrovlju vile Rein, naravno ako grad Zagreb riješi vlasničke zavrzlame. A tu je riječ o čak četiri etaže koje bi bile u funkciji promicanja Krleže kao jedinstvenog zagrebačkog literarnog brenda. Sada se za Memorijalni centar koristi samo jedna etaža, a u budućnosti bi ponuda Centra bila puno sadržajnija i u skladu sa sličnim prostorima kojima europski gradovi odaju počast svojim najvećim piscima.
Iza ove privatne, ali i građanske inicijative, stali su brojni pojedinci, pa su u Savjetu centra akademici Maroević, Boris Bućan, Zvonimir Mrkonjić i Krešimir Nemec, bivši ministar kulture Antun Vujić, glumica Branka Cvitković, glumci Dragan Despot, Rade Šerbedžija i Goran Grgić, redatelji Zlatko Sviben i Rene Medvešek, književnica Sibila Petlevski, krležolog Velimir Visković, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba Martina Bienenfeld, ravnatelj Muzeja grada Zagreba Vinko Ivić, makedonski redatelj Aleksandar Popovski, madžarska znanstvenica Jolan Mann, ravnatelj Gavelle Boris Svrtan, ravnatelj HAVC-a Daniel Rafaelić, redatelj iz Slovenije Eduard Miler, predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Mišo Nejašmić...
..jugosloveniiiii...