Jugoslavenski horor film "Leptirica", ujedno i prvi horor s ovih prostora, proglašen i najstrašnijim vampirskim filmom na svijetu,nakon svih ovih godina vraća se na veliko platno. Legendarni film napokon ćemo moći vidjeti i na svoje oči, i to u zagrebačkom Kinu Tuškanac, u srijedu u 19 sati.
"Leptirica" prvi put je prikazana 1973. godine, a za Radioteleviziju Beograd režirao ju je Đorđe Kadijević, inače rođeni Šibenčanin i autor popularne biografske TV serije o životu i djelu Vuka Karadžića. A taj film, koji će ubrzo nakon prikazivanja postati kultno ostvarenje oko kojeg se do danas ispredaju brojne legende, poput one da je jedan gledatelj u Makedoniji umro od straha, nastao je prema klasiku srpskog seoskog realizma "Posle devedeset godina" Milovana Glišića, poznatog i kao srpski Gogolj.
Radnja je smještena u 19. stoljeću u srpskom selu Zarožje, koje terorizira vampir već devedeset godina, ubijajući svakoga tko se drzne preuzeti rad u mlinu u šumi pored sela. Nesretni seljani očajavaju, jer bez mlina ostaju i bez hrane, kada u priču ulazi mladić Strahinja. Siromašni momak u Zarožje dolazi slomljenog srca, jer mu je otac njegove odabranice Radojke, zabranio da ju uzme za ženu. Mještani mu ispričaju priču o ukletom mlinu, a on, nemajući što izgubiti, pristaje postati novi mlinar. Na veliko iznenađenje sviju, Strahinja uspijeva preživjeti noć, vidjevši strahotno stvorenje i saznavši njegovo ime - Sava Savanović.
Na Balkanu, poznato je, postoji niz narodnih predaja o vampirima, a moguće je i da je sama riječ potekla iz srpskog jezika. Jedna od njih upravo je priča o Savi Savanoviću koja je ušla u knjigu Milovana Glišića, a u stvarnom selu Zarožju spomen na to čudovište koje je ubijalo mlinare, živi do dan danas. Sava je, naime, nekoć bio čovjek, koji je također gonjen nesretnom ljubavlju, sasvim izgubio razum i ubio svoju nesuđenu ženu. Nakon što su ga njegovi suseljani umlatili, navodno se povampirio. U prilog teoriji da legende o vampirima potječu upravo s ovih prostora ide i istarski "štrigun" Jure Grando, koji se smatra najstarijim spomenom vampira u povijesti, ali i činjenica da je pripovijest o najpoznatijem svjetskom krvopiji Drakuli, Bram Stoker napisao 1897., čak 17 godina nakon što je Sava Savanović zaživio u književnosti.
I ako je vjerovati starim pričama, vampira, koji se u noći diže iz groba i odlazi u ubilačke pohode, može se ubiti tek ako ga se kroz srce probode kolcem. Tako su učinili i mještani Zarožja u "Leptirici", no prije no što su stigli vampira dokrajčiti polijevanjem svetom vodom, njegova je duša preuzela oblik leptira i odletjela. Seljaci i Strahinja su odahnuli, mislivši da je sve gotovo, no nisu ni slutili što ih tek čeka...
Zanimljivo je, kažu iz Kina Tuškanac, i da Glišićeva priča i Kadijevićev film, iako itekako stravični, nisu 'čisti' horori.
- Obje priče sadrže i značajnu dozu humora. Štoviše, filmska verzija nije samo ironična nego i parodična, s tim da se to odnosi na početne dijelove filma – što se radnja dalje razvija, ton je sve manje humoran, a sve više stravičan. Od troje glavnih glumaca, dvoje su klasici: već onda kultni Slobodan Cica Perović i tada mladi Petar Božović koji će 1980-ih postati zvijezda, dok nositeljica naslovne role Mirjana Nikolić usprkos privlačnoj vanjštini i značajnom broju uloga ipak nikad nije dosegla zvjezdani status - stoji u najavi filma.
Čim je nešto iz smrdosrboslavije, odmah u naslovu "kultno", "legendarno" itd...