Francuski pisac Francois Garde u Zagrebu

Lik Robinsona Crusoea korišten za kolonizirana područja

Foto: Marko Lukunć/PIXSELL
Lik Robinsona Crusoea korišten za kolonizirana područja
13.06.2014.
u 14:10
Francois Garde u Zagrebu predstavio hrvatski prijevod romana "Što se dogodilo s bijelim divljakom"
Pogledaj originalni članak

        Izdavačka kuća Ceres uskrsnula je i u Medijateci Francuskog instituta u Zagrebu predstavila književnu poslasticu, roman francuskog autora Françoisa Gardea “Što se dogodilo s bijelim divljakom”. Riječ je o prvijencu francuskog autora koji je samo za tu priliku doputovao u Zagreb i za njega osvojio Goncourtovu nagradu za prvi roman. Roman je na hrvatski prevela Nikica Rilović.

– Za priču o mladom francuskom mornaru koji je osamnaest godina živio s Aboridžinima na divljoj obali čuo sam u Novoj Kaledoniji i u Sydneyu gdje su o tome razgovarali jedriličari. Kada sam puno godina kasnije sjedio u svojoj brvnari s pogledom na Mont Blanc i gledao kako pada snijeg, podsjetio sam se na priču o mornaru koji je zaboravio i jezik i ime – objasnio je Garde publici početak svog rada na romanu koji je objavio Gallimard.

– Ne živciraju me usporedbe mog romana s “Robinsonom Crusoeom” jer su potpuno krive. Robinson Crusoe dominira prirodom, a u mom romanu je obratno. Lik Robinsona je i politički program za prilagodbu koloniziranih područja – rekao je Garde ustvrdivši da je u 21. stoljeću poželio napisati avanturistički roman koji se, doduše, više ne može pisati kao prije pedeset ili sto godina.– Julesa Vernea čitao sam u mladosti. Ali, mislim da su pitanja u mojem romanu kompleksnija nego u Verneovim romanima, likovi nisu naivni kao Verneovi – rekao je Garde spomenuvši da se divi francuskim piscima koji su pišući odbijali ustupke kao što su to Madame de Staël, Stendhal, Racine...

– U suvremenoj književnosti prevladava žanr autofikcije. To su romani u kojima autori pišu o prvom razvodu, raku, glupostima svojih klinaca. Takve teme redaju se unedogled. Život mojih suvremenika ne zanima me. Banalan mi je ako u pitanju nije predivan stil pisanja. Uostalom, i Prousta čitamo zbog njegova stila. Opsjednutost sobom u literaturi mi je nezanimljiva i vulgarna – objašnjava Garde koji je objavio i drugi roman “Za tri krune” koji se djelomično odvija i na jednom otoku i u kojem jedan lik ima veze s Istrom.

– Često sam boravio na ovim prostorima. Kao student radio sam u francuskom veleposlanstvu u Beogradu. Putovao sam i po oceanima. Stoga sam za drugi roman bio inspiriran sukobima u Novoj Kaledoniji koji nisu eskalirali, i gdje sam sudjelovao u mirovnim pregovorima. Tu je i rat u Libanonu i rat u bivšoj Jugoslaviji, napose Sarajevu – rekao je Garde koji tvrdi da se za mir ljudi moraju boriti svakog dana.– U Francuskoj smo nedavno u pobunama građana vidjeli da država može izgubiti kontrolu nad cijelim četvrtima. Za par dana. Ljudi u Francuskoj misle da je civilni mir nešto što se podrazumijeva. Ali nije tako. Lakše je voditi rat nego živjeti u miru – kaže Garde o čijem su romanu govorili književnica Ivana Šojat Kuči i glavni urednik Ceresa Dragutin Dumančić. A publika koja je uoči utakmice Brazil – Hrvatska ipak došla na promociju, na poklon je dobila Gardeov roman.     

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.