Večeras u 19 sati dr. Marina Šegvić održat će predavanje o kultovima i vjerovanjima, bogovima i ljudima u sklopu izložbe Pompeji – život u sjeni Vezuva u galeriji Klovićevi dvori.
Vjerovanje u bogove u Pompejima i u antičkome svijetu bilo je dio čovjekove svakodnevice. Bogovima su se prinosile žrtve, štovalo ih se javno ili u okrilju doma, njima se utjecalo, od njih se tražio savjet – ukratko, život u rimskome gradu nije bio zamisliv bez slikovitog antičkog panteona. U Pompejima je među ostalim bogovima, važno mjesto imalo veselo trojstvo: Herkul, Bakho i Venera...
Bilo ih je posvuda: mogli bismo zamisliti kako u krčmi s čašom punom falernskog vina kavgu počinje razmetljivi Bakho, okružen vjernim bakhanticama, menadama, faunima i silenima. Frcaju iskre, Heraklo grabi svoju toljagu, tučnjava počinje...Koketna Venera s blistavom ogrlicom pokušava iznova zavesti umornoga Marsa koji sjajnim, zveketavim oružjem rastjeruje znatiželjnike. U susjednom dućanu obdareni je Prijap izvukao zadnji denar od Merkurija: na vagi je njegov golemi falus težio više negoli kesa s novcem velikog trgovca!
No bogovi su i ozbiljni: kad dužnost zove, Venera navlači strogu odjeću i zakopčana do grla prisjeća se osnutka grada kojemu je puno ime Colonia Cornelia Veneria Pompeianorum. Kako službeno i strogo! U društvu je ozbiljnoga trojstva, Jupitera, Junone i Minerve koji simboliziraju odanost Rimu.
Pompejci su se okupili na gradskom trgu i prinose žrtve svojim bogovima. I onima drevnima koje su naslijedili od davnih predaka, i Apolonu preuzetom „u paketu“ od Grka ali i Izidi i Ozirisu koji su pristigli iz Egipta ili pak perzijskome Mitri. A kod kuće, u obitelji, u polju, čekaju ih mnogobrojni, sveprisutni, sićušni „dusi domaćeg ognjišta“ – geniji, Lari, Penati, mani, fortune... Pompejci su imali posebnog zaštitnika i čuvara baš za svaku stvar i svaku priliku u životu.