U Puli 9. prosinca

Mirku Kovaču nagrada Kiklop za životno djelo

Foto: arhiva VL
Mirku Kovaču nagrada Kiklop za životno djelo
26.10.2012.
u 14:37
Za proznu knjigu godine borit će se Zoran Ferić, Josip Mlakić i Ludwig Baurer, za najbolju pjesničku zbirku Olja Savičević Ivančević, Ivana Simić Bodrožić i Branko Čegec, a za debitanta Vedran Benić, Iva Rukavina i Ankica Tomić
Pogledaj originalni članak

Ugledni prozaik Mirko Kovač, koji od 1991. godine djeluje u Rovinju, dobitnik je Kiklopa za životno djelo, a glavna tema pulskog Sajma knjige i autora koji se od 30. studenog do 9. prosinca održava u Puli bit će Mediteran. Na objavama nominacija u Knjižnici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu istaknuto je da je svoja izdanja prijavilo rekordnih 46 nakladnika.

Za proznu knjigu godine borit će se Zoran Ferić, Josip Mlakić i Ludwig Baurer, za najbolju pjesničku zbirku Olja Savičević Ivančević, Ivana Simić Bodrožić i Branko Čegec, a za debitanta Vedran Benić, Iva Rukavina i Ankica Tomić.

Za urednika godine nominirani su Eugenia Ehrgartner, Irena Lukšić i Kristijan Vujičić. Ivo Goldstein ima dvije nominacije, jednu uz koautora Slavka Goldsteina za najbolju esejističku knjigu uz Irenu Lukšić i Viktora Žmegača, a drugu za znanstvenu knjigu godine uz Hrvoja Klasića, Ante Peterlića i Petru Mrduljaš Doležal. Za najbolju slikovnicu nominirani su Andrea Petrlik Huseinović te Sunčana Škrinjarić uz Marselu Hajdinjak i Sanja Pilić uz Katarinu Halužan, a za knjigu za djecu i mladež Zdenko Bašić, Sanja Pilić i Silvija Šesto.

Među tri najbolja prevoditelja ušli su Fikret Cacan, Sanja Lovrenčić i Mate Maras, od stranih autora tu su Karen Blixen, Umberto Eco i Slavoj Žižek, a za leksikografskog Kiklopa natječu se Velimir Blažević i Antonijela Bogutovac. Dodjela Kiklopa je 9. prosinca u galeriji Sveta srca u Puli.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

DU
Deleted user
14:30 28.10.2012.

zašto ne piše 'ugledni hrvatski prozaik...', a poslije se može dodati i srpski, jer to on i je. Dijete Hrvata i Srpkinje koji '91. pokazao kaj misli o ondašnjoj Srbiji i došao u Hrvatsku. Opisao je Informbiro i događanja nakon '45. godine jednim od najupečatljivim opisom u knjizi Vrata utrobe.