Čestitajući nagrađenima na konferenciji za novinare u Ministarstvu kulture i medija, ministrica Nina Obuljen Koržinek posebno je naglasila važnost kontinuiteta nagrađivanja najboljih ostvarenja u području književnosti u vrijeme velikih izazova i u godini koja je proglašena Godinom čitanja.
"Nagrada Iso Velikanović jedna je za nas jako važna nagrada. U ovoj godini, Godini čitanja, posebno želimo istaknuti velik i važan doprinos književnog prevodilaštva, i još jednom istaknuti koliko je važno nagraditi prevodilačku profesiju i one koji samozatajno rade da bi nam prenijeli vrijedna i važna književna djela", rekla je ministrica.
Nagrada Iso Velikanović ustanovljena je 2005. Dodjeljuje se godišnja nagrada i nagrada za životno djelo, a sastoji se od povelje, medalje i novčanog iznosa.
O njezinoj dodjeli ove je godine odlučivao odbor od sedam članova, koji su činili Dinko Telećan, Igor Buljan, Snježana Husić, Andy Jelčić, Mladen Martić, Vanda Mikšić i Xenia Radak Detoni.
Iznoseći kratko obrazloženje Nagrade za životno djelo Iso Velikanović 2020. Mladenu Machiedu, predsjednik stručnog povjerenstva Dinko Telećan naglasio je kako je riječ o velikome imenu hrvatske romanistike, napose talijanistike, čiji je rad u prevođenju, pisanju, studijama i predavačkom radu na Sveučilištu daleko širi od toga.
Mladen Machiedo (1938.) bio je od 1961. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlen kao lektor, asistent, znanstveni asistent, docent i redoviti profesor za talijansku književnost (od 1984.), potvrđen u trajnom zvanju (1994.), odnosno kao profesor emeritus (2011.). U dva mandata bio je pročelnik Odsjeka za talijanski jezik i književnost, više godina predstojnik za talijansku književnost, član je uredništva znanstvenog časopisa Studia romanica et Anglica Zagrabiensia, književnog časopisa Forum, odnosno međunarodnih savjeta časopisa Testuale (Milano – Lesa, Novara) i La Modernità letteraria (Pisa – Rim).
Proveo je dvije godine (1968./69. i 1969./70.) na specijalizaciji u Scuola Normale Superiore u Pisi, dopunski je predavao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu (1980.–1982.), kao gost-profesor na Sveučilištu »Dante Alighieri« u Reggio Calabria (1990.), u Trentu (1993.) i u Zadru (2007. i 2008). Držao je također predavanja u više navrata na sveučilištima u Firenci, Pisi (Scuola Normale Superiore), Padovi, Udinama, Trstu, Splitu i Ljubljani, te po jednom u Rimu, Perugi, Beogradu (prije domovinskog rata) i Puli. Izvan domovine i Italije sudjelovao je na međunarodnim skupovima u Francuskoj, Nizozemskoj i Mađarskoj.
Član je Društva hrvatskih književnika, Matice hrvatske, Hrvatskog centra P.E.N.-a i HAZU. Bio je prvi predsjednik Hrvatsko-talijanskog društva (1992.–1993.). Objavljuje djela na hrvatskom i talijanskom iz esejistike, književne kritike, teorije, poezije i memorijalistike, kao i književne prijevode. Među najvažnijim autorima čija je djela preveo na hrvatski su Leonardo da Vinci, Michelangelo Buonarroti, Dino Campana, Giuseppe Ungaretti, Eugenio Montale, Italo Calvino, Bartolo Cattafi, Pedro Salinas, Ramón Gómez de la Serna te Giovan Battista Marino.
Godišnju Nagradu Ivo Velikanović za najbolje ostvarenje u području prevođenja književnih djela u 2020. dobio je Adrian Cvitanović za izbor i prijevod s poljskoga "Dnevnika pisanih noću" Gustava Herlinga-Grudzinskog (Disput, Zagreb 2020.), jednoga od, kako je naglasio Telećan, najznačajnijih dnevnika europske književnosti druge polovice XX. stoljeća.
"Cvitanović nas je i prije knjige za koju dobiva nagradu zadužio nizom vrlo važnih djela poljske književnosti", dodao je Telećan.
Adrian Cvitanović studirao je komparativnu književnost i poljski jezik i književnost. Posljednjih dvadesetak godina intenzivno se bavi prevođenjem djela suvremene književnosti, filozofije i humanističkih znanosti, te u brojnim časopisima objavljuje autorske članke, eseje i oglede prateći suvremenu književnu i publicističku produkciju. Stalni je honorarni suradnik Trećeg programa Hrvatskoga radija i redoviti član Društva hrvatskih književnih prevodilaca. Dosad je s poljskoga jezika na hrvatski preveo dvadesetak knjiga i stotinjak članaka, ulomaka iz djela i eseja.
Nagrade će dobitnicima biti uručene na svečanosti koja će biti upriličena 29. ožujka u Hrvatskom državnom arhivu.